Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
U algebri , Leibnizova formula izražava determinantu kvadratne matrice
A
=
(
a
i
j
)
i
,
j
=
1
,
…
,
n
{\displaystyle A=(a_{ij})_{i,j=1,\dots ,n}}
preko permutacija elemenata te matrice. Naziv je dobila prema njemačkom matematičaru Gottfriedu Leibnizu , a formula glasi:
det
(
A
)
=
∑
σ
∈
S
n
sgn
(
σ
)
∏
i
=
1
n
a
i
,
σ
(
i
)
{\displaystyle \det(A)=\sum _{\sigma \in S_{n}}\operatorname {sgn}(\sigma )\prod _{i=1}^{n}a_{i,\sigma (i)}}
za matricu dimenzije n ×n , gdje je sgn sgn funkcija ili permutacije u permutacionoj grupi S n , koja daje razultat +1 i −1 za parne i neparne permutacije, respektivno.
Druga uobičajna notacija, koja se koristi za ovu formulu, je preko Levi-Civitaovog simbola , te koristi Einsteinovu notaciju , kada postoje:
det
(
A
)
=
ϵ
i
1
⋯
i
n
A
1
i
1
⋯
A
n
i
n
,
{\displaystyle \det(A)=\epsilon ^{i_{1}\cdots i_{n}}{A}_{1i_{1}}\cdots {A}_{ni_{n}},}
što je poznatije fizičarima.
Teorem
Postoji tačno jedna funkcija
F
:
M
n
(
K
)
⟶
K
{\displaystyle F:{\mathfrak {M}}_{n}(\mathbb {K} )\longrightarrow \mathbb {K} }
koja je alternativno multilinearno prema kolonama, takvo da je
F
(
I
)
=
1
{\displaystyle F(I)=1}
.
Dokaz
Jedinstvenost: Neka
F
{\displaystyle F}
bude funkcija, i neka
A
=
(
a
i
j
)
i
=
1
,
…
,
n
j
=
1
,
…
,
n
{\displaystyle A=(a_{i}^{j})_{i=1,\dots ,n}^{j=1,\dots ,n}}
bude matrica dimenzije
n
×
n
{\displaystyle n\times n}
. Reći ćemo da je
A
j
{\displaystyle A^{j}}
j
{\displaystyle j}
-ta kolona matrice
A
{\displaystyle A}
, to jest
A
j
=
(
a
i
j
)
i
=
1
,
…
,
n
{\displaystyle A^{j}=(a_{i}^{j})_{i=1,\dots ,n}}
, takvo da je
A
=
(
A
1
,
…
,
A
n
)
.
{\displaystyle A=\left(A^{1},\dots ,A^{n}\right).}
Također, neka
E
k
{\displaystyle E^{k}}
označava
k
{\displaystyle k}
-tu vektor kolonu matrice identiteta.
Tada se piše svaki
A
j
{\displaystyle A^{j}}
član kao
E
k
{\displaystyle E^{k}}
, to jest
A
j
=
∑
k
=
1
n
a
k
j
E
k
{\displaystyle A^{j}=\sum _{k=1}^{n}a_{k}^{j}E^{k}}
.
Pošto je
F
{\displaystyle F}
multilinearno, imamo da je
F
(
A
)
=
F
(
∑
k
1
=
1
n
a
k
1
1
E
k
1
,
A
2
,
…
,
A
n
)
=
∑
k
1
=
1
n
a
k
1
1
F
(
E
k
1
,
A
2
,
…
,
A
n
)
=
∑
k
1
=
1
n
a
k
1
1
∑
k
2
=
1
n
a
k
2
2
F
(
E
k
1
,
E
k
2
,
A
3
,
…
,
A
n
)
=
∑
k
1
,
k
2
=
1
n
(
∏
i
=
1
2
a
k
i
i
)
F
(
E
k
1
,
E
k
2
,
A
3
,
…
,
A
n
)
=
⋯
=
∑
k
1
,
…
,
k
n
=
1
n
(
∏
i
=
1
n
a
k
i
i
)
F
(
E
k
1
,
…
,
E
k
n
)
.
{\displaystyle {\begin{aligned}F(A)&=F\left(\sum _{k_{1}=1}^{n}a_{k_{1}}^{1}E^{k_{1}},A^{2},\dots ,A^{n}\right)\\&=\sum _{k_{1}=1}^{n}a_{k_{1}}^{1}F\left(E^{k_{1}},A^{2},\dots ,A^{n}\right)\\&=\sum _{k_{1}=1}^{n}a_{k_{1}}^{1}\sum _{k_{2}=1}^{n}a_{k_{2}}^{2}F\left(E^{k_{1}},E^{k_{2}},A^{3},\dots ,A^{n}\right)\\&=\sum _{k_{1},k_{2}=1}^{n}\left(\prod _{i=1}^{2}a_{k_{i}}^{i}\right)F\left(E^{k_{1}},E^{k_{2}},A^{3},\dots ,A^{n}\right)\\&=\cdots \\&=\sum _{k_{1},\dots ,k_{n}=1}^{n}\left(\prod _{i=1}^{n}a_{k_{i}}^{i}\right)F\left(E^{k_{1}},\dots ,E^{k_{n}}\right).\end{aligned}}}
Iz alternacije, slijedi da ako je
k
1
=
k
2
{\displaystyle k_{1}=k_{2}}
, tada imamo
F
(
…
,
E
k
1
,
…
,
E
k
2
,
…
)
=
−
F
(
…
,
E
k
2
,
…
,
E
k
1
,
…
)
F
(
…
,
E
k
1
,
…
,
E
k
2
,
…
)
=
−
F
(
…
,
E
k
1
,
…
,
E
k
2
,
…
)
F
(
…
,
E
k
1
,
…
,
E
k
2
,
…
)
=
0
{\displaystyle {\begin{aligned}\\F\left(\dots ,E^{k_{1}},\dots ,E^{k_{2}},\dots \right)&=-F\left(\dots ,E^{k_{2}},\dots ,E^{k_{1}},\dots \right)\\F\left(\dots ,E^{k_{1}},\dots ,E^{k_{2}},\dots \right)&=-F\left(\dots ,E^{k_{1}},\dots ,E^{k_{2}},\dots \right)\\F\left(\dots ,E^{k_{1}},\dots ,E^{k_{2}},\dots \right)&=0\end{aligned}}}
Pošto gornja suma uzima u obzir sve moguće šanse poredanih
n
{\displaystyle n}
-tostrukosti
(
k
1
,
…
,
k
n
)
{\displaystyle \left(k_{1},\dots ,k_{n}\right)}
, i pošto
k
i
1
=
k
i
2
{\displaystyle k_{i_{1}}=k_{i_{2}}}
implicira da je F nula, suma se može redukovati iz mnogostrukosti do permutacija kao
∑
σ
∈
S
n
(
∏
i
=
1
n
a
σ
(
i
)
i
)
F
(
E
σ
(
1
)
,
…
,
E
σ
(
n
)
)
.
{\displaystyle \sum _{\sigma \in {\mathfrak {S}}_{n}}\left(\prod _{i=1}^{n}a_{\sigma (i)}^{i}\right)F(E^{\sigma (1)},\dots ,E^{\sigma (n)}).}
Pošto je F alternativno, kolone
E
{\displaystyle E}
se mogu zamijenjivati dok ne postane identitet. Sgn funkcija
sgn
(
σ
)
{\displaystyle \operatorname {sgn}(\sigma )}
definisana je da broji broj zamijena neophodnih, te da uračuna rezultirajuću promjenu znaka. Na kraju se dobija:
F
(
A
)
=
∑
σ
∈
S
n
sgn
(
σ
)
(
∏
i
=
1
n
a
σ
(
i
)
i
)
F
(
I
)
=
∑
σ
∈
S
n
sgn
(
σ
)
∏
i
=
1
n
a
σ
(
i
)
i
{\displaystyle {\begin{aligned}F(A)&=\sum _{\sigma \in {\mathfrak {S}}_{n}}\operatorname {sgn}(\sigma )\left(\prod _{i=1}^{n}a_{\sigma (i)}^{i}\right)F(I)\\&=\sum _{\sigma \in {\mathfrak {S}}_{n}}\operatorname {sgn}(\sigma )\prod _{i=1}^{n}a_{\sigma (i)}^{i}\end{aligned}}}
gdje
F
(
I
)
{\displaystyle F(I)}
treba da bude jednako
1
{\displaystyle 1}
.
Zbog toga, ni jedna funkcija pored funkcije definisane preko Leibnizove formule nije multilinearna alternativna funkcija sa
F
(
I
)
=
1
{\displaystyle F\left(I\right)=1}
.
Postojanje: Sada ćemo pokazati da F, gdje je F funkcija definisana preko Leibnizove formule, ima tri osobine.
Multilinearnost :
F
(
A
0
,
…
,
c
∗
A
j
,
…
)
=
∑
σ
∈
S
n
sgn
(
σ
)
∗
c
∗
a
σ
(
j
)
j
∏
i
=
1
,
i
≠
j
n
a
σ
(
i
)
i
=
c
∗
∑
σ
∈
S
n
sgn
(
σ
)
∗
a
σ
(
j
)
j
∏
i
=
1
,
i
≠
j
n
a
σ
(
i
)
i
=
c
∗
F
(
A
0
,
…
,
A
j
,
…
)
F
(
A
0
,
…
,
b
+
A
j
,
…
)
=
∑
σ
∈
S
n
sgn
(
σ
)
∗
(
b
j
+
a
σ
(
j
)
j
)
∏
i
=
1
,
i
≠
j
n
a
σ
(
i
)
i
=
∑
σ
∈
S
n
sgn
(
σ
)
∗
(
(
b
j
∏
i
=
1
,
i
≠
j
n
a
σ
(
i
)
i
)
+
(
a
σ
(
j
)
j
∏
i
=
1
,
i
≠
j
n
a
σ
(
i
)
i
)
)
=
(
∑
σ
∈
S
n
sgn
(
σ
)
∗
b
j
∏
i
=
1
,
i
≠
j
n
a
σ
(
i
)
i
)
+
(
∑
σ
∈
S
n
sgn
(
σ
)
∗
∏
i
=
1
n
a
σ
(
i
)
i
)
=
F
(
A
0
,
…
,
b
,
…
)
+
F
(
A
0
,
…
,
A
j
,
…
)
{\displaystyle {\begin{aligned}F(A^{0},\dots ,c*A^{j},\dots )&=\sum _{\sigma \in {\mathfrak {S}}_{n}}\operatorname {sgn}(\sigma )*c*a_{\sigma (j)}^{j}\prod _{i=1,i\neq j}^{n}a_{\sigma (i)}^{i}\\&=c*\sum _{\sigma \in {\mathfrak {S}}_{n}}\operatorname {sgn}(\sigma )*a_{\sigma (j)}^{j}\prod _{i=1,i\neq j}^{n}a_{\sigma (i)}^{i}\\&=c*F(A^{0},\dots ,A^{j},\dots )\\\\F(A^{0},\dots ,b+A^{j},\dots )&=\sum _{\sigma \in {\mathfrak {S}}_{n}}\operatorname {sgn}(\sigma )*\left(b_{j}+a_{\sigma (j)}^{j}\right)\prod _{i=1,i\neq j}^{n}a_{\sigma (i)}^{i}\\&=\sum _{\sigma \in {\mathfrak {S}}_{n}}\operatorname {sgn}(\sigma )*\left(\left(b_{j}\prod _{i=1,i\neq j}^{n}a_{\sigma (i)}^{i}\right)+\left(a_{\sigma (j)}^{j}\prod _{i=1,i\neq j}^{n}a_{\sigma (i)}^{i}\right)\right)\\&=\left(\sum _{\sigma \in {\mathfrak {S}}_{n}}\operatorname {sgn}(\sigma )*b_{j}\prod _{i=1,i\neq j}^{n}a_{\sigma (i)}^{i}\right)+\left(\sum _{\sigma \in {\mathfrak {S}}_{n}}\operatorname {sgn}(\sigma )*\prod _{i=1}^{n}a_{\sigma (i)}^{i}\right)\\&=F(A^{0},\dots ,b,\dots )+F(A^{0},\dots ,A^{j},\dots )\\\\\end{aligned}}}
Alternativnost :
F
(
…
,
A
j
1
,
…
,
A
j
2
,
…
)
=
∑
σ
∈
S
n
sgn
(
σ
)
(
∏
i
=
1
,
i
≠
j
1
,
i
≠
j
2
n
a
σ
(
i
)
i
)
∗
a
σ
(
j
1
)
j
1
∗
a
σ
(
j
2
)
j
2
{\displaystyle {\begin{aligned}F(\dots ,A^{j_{1}},\dots ,A^{j_{2}},\dots )&=\sum _{\sigma \in {\mathfrak {S}}_{n}}\operatorname {sgn}(\sigma )\left(\prod _{i=1,i\neq j_{1},i\neq j_{2}}^{n}a_{\sigma (i)}^{i}\right)*a_{\sigma (j_{1})}^{j_{1}}*a_{\sigma (j_{2})}^{j_{2}}\\\end{aligned}}}
Sad neka
ω
{\displaystyle \omega }
bude mnogostrukost jednaka
σ
{\displaystyle \sigma }
sa zamijenjenim indeksima
j
1
{\displaystyle j_{1}}
i
j
2
{\displaystyle j_{2}}
. Slijedi iz definicije
sgn
{\displaystyle \operatorname {sgn} }
funkcije da je
sgn
(
σ
)
=
−
s
g
n
(
ω
)
{\displaystyle \operatorname {sgn}(\sigma )=-sgn(\omega )}
.
F
(
…
,
A
j
1
,
…
,
A
j
2
,
…
)
=
∑
ω
∈
S
n
−
sgn
(
ω
)
(
∏
i
=
1
,
i
≠
j
1
,
i
≠
j
2
n
a
ω
(
i
)
i
)
∗
a
ω
(
j
1
)
j
1
∗
a
ω
(
j
2
)
j
2
=
−
F
(
…
,
A
j
2
,
…
,
A
j
1
,
…
)
{\displaystyle {\begin{aligned}\\F(\dots ,A^{j_{1}},\dots ,A^{j_{2}},\dots )&=\sum _{\omega \in {\mathfrak {S}}_{n}}-\operatorname {sgn}(\omega )\left(\prod _{i=1,i\neq j_{1},i\neq j_{2}}^{n}a_{\omega (i)}^{i}\right)*a_{\omega (j_{1})}^{j_{1}}*a_{\omega (j_{2})}^{j_{2}}\\&=-F(\dots ,A^{j_{2}},\dots ,A^{j_{1}},\dots )\\\\\end{aligned}}}
Konačno,
F
(
I
)
=
1
{\displaystyle F(I)=1}
:
F
(
I
)
=
∑
σ
∈
S
n
sgn
(
σ
)
∏
i
=
1
n
I
σ
(
i
)
i
=
∑
σ
=
(
1
,
2
,
…
,
n
)
∏
i
=
1
n
I
i
i
=
1
{\displaystyle {\begin{aligned}\\F(I)&=\sum _{\sigma \in {\mathfrak {S}}_{n}}\operatorname {sgn}(\sigma )\prod _{i=1}^{n}I_{\sigma (i)}^{i}\\&=\sum _{\sigma =(1,2,\dots ,n)}\prod _{i=1}^{n}I_{i}^{i}\\&=1\end{aligned}}}
Zbog toga samo funkcije, koje su multilinearno alternativne s
F
(
I
)
=
1
{\displaystyle F(I)=1}
, su ograničene na funkcije koje su definisane Leibnizovom formulom, koja i sama ima tri osobine. Zbog toga determinanta može biti definisana kao jedina funkcija
det
:
M
n
(
K
)
⟶
K
{\displaystyle \det :{\mathfrak {M}}_{n}(\mathbb {K} )\longrightarrow \mathbb {K} }
sa ove tri osobine.