Lisp (programski jezik)

Lisp je porodica računarskih programskih jezika sa dugom historijom i istaknutom sintaksom zasnovanoj na zagradama. Izvorno specificiran 1958, Lisp je drugi najstariji viši programski jezik koji se i danas naširoko koristi; samo je Fortran stariji. Poput Fortrana, Lisp se jako mnogo promijenio od svojih ranih dana, a tokom historije postojalo je mnogo dijalekata. Danas su najpoznatiji dijalekti Lispa opće namjene Common Lisp i Scheme.

Lisp je izvorno stvoren kao praktična matematička notacija za računarske programe, zasnovan na Churchovom lambda računu. Brzo je stekao status favoriziranog programskog jezika za istraživanja u području umjetne inteligencije. Kao jedan od najstarijih programskih jezika, Lisp je uveo mnoge ideje u računarstvo, uključujući stablaste podatkovne strukture, automatsko upravljanje memorijom, dinamičko tipiziranje, objektno-orijentirano programiranje i samoprevođenje.

Naziv Lisp vodi porijeklo od engleskog pojma List Processing. Vezane liste su jedna od Lispovih glavnih struktura podataka, a i sam izvorni kod Lispa je sačinjen od listi. Kao posljedica toga, Lisp programi mogu manipulirati izvornim kodom kao strukturom podataka, što dovodi do sistema makroa koji programerima dopušta stvaranje nove sintakse pa čak i "male jezike" ugrađene u Lisp.

Izmjenjivost koda i podataka također daje Lispu njegovu lahko prepoznatljivu sintaksu. Sav programski kod napisan je preko S-izraza ili zagrađenih listi. Poziv funkcije ili sintaksna forma je napisana kao lista sa imenom funkcije ili operatora na početku, nakon kojih slijede argumenti: naprimjer funkcija f koja prima tri argumenta može biti pozvana koristeći (f x y z).

Nedovršeni članak Lisp (programski jezik) koji govori o računarstvu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.