Kutnjak (zub)
Kutnjaci molari ili molarni zubi su veliki, ravni zubi na stražnjoj strani usta. Razvijeniji su kod sisara. Koriste se prvenstveno za mljevenje hrane tokom žvakanja. Naziv molar potiče od latinskog, molaris dens, što znači zub od mlinskog kamena, prema mola = mlinski kamen + gustoća. Kutnjaci u grupama sisara, pokazuju veliku raznolikost u veličini i obliku.
| Kutnjak (molar) | |
|---|---|
 | |
 Stalni zubi desne polovine donjeg zubnog luka, gledano odozgo: U ovaj dijagram uključen je zdrav umnjak (treći, zadnji kutnjak) | |
| Detalji | |
| Latinski | Dentes molaers |
| Identifikatori | |
| Gray's | p.1118 |
| TA | A05.1.03.007 |
| FMA | 55638 |
| Anatomska terminologija | |
Anatomija ljudskih zuba uredi
Kod ljudi, molarni zubi imaju ili četiri ili pet kvržica. Odrasli ljudi imaju 12 kutnjaka, u četiri grupe od tri na stražnjoj strani usta. Treći, zadnji molar u svakoj grupi naziva se umnjak ili zub mudrosti. To je posljednji zub koji se pojavljuje, a probija se kroz prednji dio desni oko 20-te godine, iako to ovisi od pojedinca do pojedinca. Rasna, odnosno populacijska pripadnost, tj. genetička struktura populacije, može uticati i na dob u kojoj se to događa, sa statističkim varijacijama između grupa.[1] U nekim slučajevima, njihovo nicanje može potpuno izostati.
Ljudska usta sadrže gornje (maksilarni) i donje (mandibularni) kutnjake. To su: prvi maksilski kutnjak, drugi maksilski kutnjak, treći maksilski kutnjak, prvi mandibulski kutnjak, drugi mandibulski kutnjak i treći mandibulski kutnjak.
- Zubna formula:
sjekutići ili incisori (I) označavaju se kao prvi, drugi su očnjaci ili kanini (C), pa pretkutnjaci ili premolari(P) i na kraju kutnjaci ili molari(M): I:C:P:M.Tako, naprimjer, formula 2.1.2.3 za gornje zube označava 2 sjekutića, 1 očnjak, 2 pretkutnjaka i 3 kutnjaka na jednoj strani gornjeg dijela usta.
- Stalni zubi:
Poređenjem gornjih i donjih molara, uočavaju se sljedeće razlike:
- krune donjih kutnjaka su šire mezio-distalno nego buko-oralno, a kod gornjih je obrnut slučaj,
- veličina, raspored i broj kvržica su različiti,
- kod donjih kontura unutrašnjeg okluzalnog (prema nepcu) polja je četverougaonog ili petougaonog oblika, a kod gornjih je romboidnaima,
- donji kutnjaci imaju dvije, a gornji tri grane korijena,
- donji imaju lingvalni nagib krune itd.
Evolucija kod sisara uredi
Kod sisara je kruna kutnjaka i pretkutnjaka naborana u širok raspon složenih oblika. Osnovni elementi krune su manje ili više konusne izbočine koje se nazivaju kvržice i doline koje ih razdvajaju. Kvržice sadrže i dentin i caklinu, dok su manja izbočenja na kruni, nazvana kreniranje, rezultat različite debljine cakline. Čvrsto se povremeno spajaju u obliku grebena i šire se u obliku krista. Cingule su često nekompletni grebeni koji prolaze oko baze krunice.[2] Sisarski, višekvržični zubi na obrazu vjerovatno su evoluirali iz jednokvržičnih zuba kod gmizavaca, iako raznolikost molarnih obrazac Therapsida i složenost u kutnjacima najranijih sisara onemogućavaju određivanje kako se to dogodilo. Prema široko prihvaćenoj "teoriji diferencijacije", dodatne kvržice nastale su pupanjem ili stvaranjem izraslina iz krunice, dok suparnička "teorija konkrecije" umjesto toga predlaže da se složeni zubi razviju kvržice izvorno zasebnih konusnih zuba. Svojstva zuba terijskih sisara (placentalni i torbari) uglavnom podržavaju pretpostavku da su evoluirali od pretka s tribosfernim obrazima zuba, s tri glavne kvržice raspoređene u trougao.[2]
2 – Dromatherium (trijasni Cynodont)
3 – Microconodon (trijasni Eucynodont)
4 – Spalacotherium (kredni simetrodont)
5 – Amfiteria (jurski sisar)
Također pogledajte uredi
Napomene uredi
Reference uredi
- Flynn, John J.; Wyss, André R.; Charrier, Reynaldo (maj 2007). "South America's Missing Mammals". Scientific American: 68–75. OCLC 17500416. Pristupljeno 11. 5. 2013.CS1 održavanje: ref=harv (link)
- Lawlor, T.E. (1979). "The Mammalian Skeleton" (PDF). Handbook to the Orders and Families of Living Mammals. Mad River Press. ISBN 978-0-916422-16-5. OCLC 5763193. Arhivirano s originala (PDF), 1. 7. 2010. Pristupljeno 12. 5. 2013.CS1 održavanje: ref=harv (link)
- Luo, Zhe-Xi; Cifelli, Richard L.; Kielan-Jaworowska, Zofia (4. 1. 2001). "Dual origin of tribosphenic mammals". Nature. 409 (6816): 53–7. doi:10.1038/35051023. PMID 11343108.CS1 održavanje: ref=harv (link)
- Luo, Z.-X.; Ji, Q.; Yuan, C.-X. (novembar 2007). "Convergent dental adaptations in pseudo-tribosphenic and tribosphenic mammals". Nature. 450 (7166): 93–97. doi:10.1038/nature06221. PMID 17972884.CS1 održavanje: ref=harv (link)
- Myers, P.; Espinosa, R.; Parr, C. S.; Jones, T.; Hammond, G. S.; Dewey, T. A. (2013a). "The Basic Structure of Cheek Teeth". Animal Diversity Web, University of Michigan. Pristupljeno 12. 5. 2013.CS1 održavanje: ref=harv (link)
- Myers, P.; Espinosa, R.; Parr, C. S.; Jones, T.; Hammond, G. S.; Dewey, T. A. (2013b). "The Diversity of Cheek Teeth". Animal Diversity Web, University of Michigan. Arhivirano s originala, 5. 4. 2013. Pristupljeno 12. 5. 2013.CS1 održavanje: ref=harv (link)
- Stokstad, E. (januar 2001). "Tooth Theory Revises History of Mammals". Science. 291 (5501): 26. doi:10.1126/science.10.1126/science.291.5501.26. PMID 11191993.CS1 održavanje: ref=harv (link)
- Zhao, Z.; Weiss, K. M.; Stock, D. W. (2000). "Development and evolution of dentition patterns and their genetic basis". u Teaford, Mark F; Smith, Moya Meredith; Ferguson, Mark WJ (ured.). Development, Function and Evolution of Teeth. Cambridge University Press. str. 152–72. ISBN 978-0-511-06568-2.CS1 održavanje: ref=harv (link)
Vanjski linkovi uredi
- Overview of molar morphology and terminology- Paleos.com