Genetička struktura populacije

Genetička struktura populacije predstavlja sadržinu genskog fonda u skupu gameta svakog pokoljenja. To je zbir svih gene pripadnika svake populacije, a svaki individualni genotip je izraz empirijske složene vjerovatnoće spajanja gameta određene genetičke konstelacije. Fenogenotipski sastav svake populacije, prema tome, direktno ovisi o relativnoj frekvenciji gena sa svih lokusa određenog genoma, odnosno hromosomske garniture.

Na osnovu ove konstatacije, može se zaključiti da se relativne međugrupne razlike izvorno mogu svesti na specifičnosti frekvencije alternativnih varijanti pojedinih gena, tj. da je osnova biološke heterogenosti ljudskih grupa (populacija) sadržana u specifičnostima njhove genetičke strukture. Genetičke osobenosti neke ljudske populacije, dakle, mogu počivati na:

  • prisustvu jednog ili više alelogena kojih u drugima uopće nema;
  • potpunom odsustvu alela koji se u ostalim populacijama redovno javljaju;
  • obje ove pojave ili, najčešće, na
  • općem prisustvu, ali različitoj frekvenciji pojedinih alelogena u svim poređenim populacijama.[1][2][3]

Struktura i dinamika genskog fonda svake populacije imaju svoje osnovne parametre među kojima su najznačajniji učestalost pojedinih fenotipova, odnosno genotipova i odgovarajućih alela, fenogenotipski sistem formiranja reproduktivnih parova, njihova reproduktivna rata i distribucija genskih kombinacija u potomsvu te faktori, priroda i brzina mijenjanja njenog genetičkog sastava. Osnovni elementi pulacijsko–genetičke strukture i njihove međusobne kauzalne veze, nivoi i oblici ispoljavanja najjasnije se mogu sagledati proučavanjem hipotetičkih odnosa u genetički ravnotežnoj populaciji. (Vidi: Genetika čovjeka)

Reference uredi

  1. ^ King R. C., Stransfield W. D. (1998): Dictionary of genetics. Oxford niversity Press, New York, Oxford, ISBN 0-19-50944-1-7; ISBN 0-19-509442-5.
  2. ^ Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.
  3. ^ Lincoln R. J., Boxshall G. A. (1990): Natural history - The Cambridge illustrated dictionary. Cambridge University Press, Cambridge, ISBN 0 521 30551-9.