Ksifo

Ksife su slatkovodne ribe iz roda Xiphophorus, porodice živorotki. Rod Xiphophorus obuhvata još jednu vrstu, poznatu pod imenom platy, koja se od ksifa razlikuje samo po nedostatku repnog produžetka i nešto manjem rastu.

Ksifo
Sistematika
Carstvo	Animalia
Koljeno	Chordata
Razred	Actinopterygii
Red	Cyprinodontiformes
Porodica	Poeciliidae
Rod	Xiphophorus
Vrsta	X. hellerii Heckel, 1848

Postojbina ksifa su vode Meksika, Hondurasa i Gvatemale. Osnovne vrste roda Xiphophorus u Evropu su uvezene u periodu od 1906. do 1912. godine. Boja divljih ksifa (na slici) varira između zelene i sive, dok su u akvarijumima uzgojeni kultivisani varijeteti u žutoj i crvenoj boji, sa ili bez crnih tačkica, tuksedo varijteti, ksife sa crnim i crvenim očima... Osnovne karakteristike ovoga roda se uglavnom odnose na mužjake - prepoznatljivi su po dugačkom repnom peraju u obliku mača i izraženom, crnom ili mrkozelenom gonopodijom, kopulacionim organom živorotki, koji se nalazi duž donje strane tijela. Ženke nemaju produženu repno peraje, te su u osnovi vrlo slične ženkama mollija. Mužjaci dostižu maksimalnu dužinu od 14 cm, a ženke i do 16 cm.

Ksife nemaju visoke prohtjeve, ali im se u akvarijumu može omogućiti kvalitetniji život ako se koristi voda srednje tvrdoće, sa 10-12° gradi, temperature 22-25°C. Ksife mogu kratko vrijeme provesti i u mnogo hladnijoj vodi, temperature i do 15°C, što ih ipak ne čini hladnovodnim ribama. Njihova prehrana u prirodi uključuje insekte i njihove larve, zooplankton i ponešto biljne hrane.

Vrlo su temperamentne i najbolji ugođaj pružit će ako im se omogući dovoljno dug akvarijum. Gusto zasađeni akvarijumi su omiljeni i kisfama, a pogodni su i za skrivanje mladunaca od proždrljivih roditelja. Ksife su generalno miroljubive ribe, iako one veće, pogotovo mužjaci, mogu pokazivati određen tip agresije prema drugim ribama. To se svodi na kratku jurnjavu akvarijem, koja uglavnom završi bez ozlijeda.

Mužjaci se udvaraju ženkama treperenjem oko njih. Parenje je brzo i kratko, te se obično odvija dok ribe jure akvarijem. Ženke oplođenu ikru nose u sebi mjesec dana, a noseća ženka može se prepoznati po širokom i tamnijem trbuhu. Mladunčad se rađa u obliku sićušne loptice, koja pada na dno i tu se rasklupčava, a zatim brzo juri prema površini kako bi svoj riblji mjehur napunila zrakom. Sve vrste roda Xiphophorus imaju visok potencijal razmnožavanja, koji varira sa veličinom matične ženke. Velike ženke mogu dati i do 120 mladih u jednome porođaju, a jednom oplođena ženku u sebi čuva količinu mliječi dovoljni za 4-5 samooplodnji godišnje. Ksife će nerijetko jesti svoju mladunčad, pa je gusto zasađen akvarijum neophodan za opstanak mladih. Vodeno bilje je u toj ulozi efikasnije od plastičnih mrijestilica, koje ženku mogu istraumatizirati.

Ksife su mogu uspješno ukrštati sa platijima, te je većina riba koja se danas prodaje hibridi između ove dvije vrste.