Komnen
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Dinastija Komnen (grčki: Κομνηνός, Κομνηνοί; Komnenos, množina Komnenoi, ženski oblik Komnena) predstavlja vladarsku porodicu koja je vladala Bizantom od 1057. do 1185. Prvi car iz ove dinastije bio je Isak Komnen. On se sukobio sa moćnim patrijarhom Mihailom Kerularijem i morao je da se odrekne prijestolja. Vlast u Bizantu preuzela je porodica Duka koja je vladala do 1081. Ona nije bila popularna, pa su to Komneni iskoristili i vratili se na prijestolje, tj. njihov predstavnik Aleksije I Komnen. Njegova kćerka je čuveni pisac i historičar Ana Komnen (1083-1148) koja je napisala djelo Aleksijada. Posljednji napor Bizanta da povrati vlast na istočnoj jadranskoj obali učinio je Manuel I Komnen. Njegovom smrću prestaje uticaj Bizanta na Jadranu. Za vladavine Komnena Bizant se oporavio u političkom i u privrednom pogledu.
Bizantijska umjetnost za vrijeme vladavine dinastije Komnen
urediBizantski vladari iz dinastije Komnen
urediZnačajniji vladari iz dinastije Komnen:
- Isak Komnen (1057-1059)
- Aleksije I Komnen (1081-1118)
- Ivan II Komnen (1118-1143)
- Manuel I Komnen (1143-1180)
- Andronik I Komnen (1183-1185)
Reference
urediOvaj odlomak potrebno je proširiti. |