Kiowa

Kiowa je ratoborno nomadsko pleme prerijskih Indijanaca koje je iz područja Crnih planina prodrlo na jug i zavladalo južnim prerijama. Danas postoji oko 12.000 članova ovog plemena.

Ime

Ime Kiowa ili Kaigwu u njihovom jeziku označava glavni narod i vjerovatno se odnosio samo na bandu Kiowa ili Kaigwu i nije obuhvatao bande Kata, Kogui, Kongtalyui, Kingep i Kuato. Sebe su Kiowe nazivali nekada i Kwu'da ili 'odlazeći', ovo je vjerovatno neka aluzija na njihove česte prisilne odlaske, prvo pred Chippewama, pa Sijuksima i Čejenima. Ovo je vrlo vjerovatno jer u vlastitom nazivu kod njih za sebe nalazimo i druge varijante istog ili gotovo istog značenja, to su: Tepki'nägo ("ljudi odlaze") i Te'pda' ("odlaziti"). Ovo pleme nazivalo se također i imenom Ko'mpabi'anta ili "large tipi flaps". Saveznici Kiowa, Kiowa Apači, nazivali su ih Be'shiltcha, kod Sutaio Indijanaca Vi'täpätúi, koji je moguća varijanta sijuškog naziva Wi'tapahatu.

Jezik

Jezik kiowa danas se vodi kao član velike porodice /phylum; pl. Phyla/ Aztec-Tanoan. Jezično su im (prema J. P. Harringtonu) najbliži srodnici Tano Indijanci iz Novog Meksika. Na Powellovoj listi ovaj jezik se vodi kao samostalna porodica Kiowan.

Historija

U 17. vijeku oni naseljavaju zapadnu Montanu, već oko 1700. pokreću se prema jugoistoku, u područje rijeke Yellowstone. U ovom kraju dolaze u kontakt s Vranama, koji im dozvoljavaju da se nasele na Black Hillsu (Crnim brdima). Kiowe u ovom području oko 1710. dobijaju konje, vjerovatno od Vrana.

Bave se trgovinom sa Arikarama, Hidatsama i Mandanima, plemenima koja su kao seosko stanovništvo uzgajala kukuruz i prodavala ga nomadskim Indijancima. Ovdje Kiowe nisu dugo živjeli, pod najezdom Sijuksa i Čejena povukli su se na jug, do zemlje Komanča (Comanches). Nakon krvavih borbi 1790. Kiowe i Komanči uspostavljaju trajan mir. Prema Luisu i Klarku, Kiowe su tada živjeli na rijeci Sjeverni Platte. Nedugo kasnije viđeni su u područjima oko rijeke Arkansas. Sa svojim saveznicima Komančima oni uskoro prodiru u Durango, napadajući usput Meksikance, Teksašane i druga domorodačka plemena, posebno Navahe, Kiowe, Komanče, Čejene (Šajeni) i Apači 1840. stupaju u konfederaciju koja je zaratila s naseljenicima.

Američke snage savladale su Indijance i 1867. potpisuju poznati ugovor Medicine Lodge Treaty u Kansasu. Ovaj ugovor, tako poznat, zapravo je serija od 3 ugovora. Prvi je potpisan 21. oktobra s Kiowama i Komančima. Drugi ugovor su isti dan potpisali Kiowa Apache. Treći su 28. oktobra potpisali Arapahi i Čejeni. Ovim aktom Indijanci su trebali završiti na Indijanskoj Teritoriji u Oklahomi, da bi naseljenici mogli živjeti u miru od Indijanaca. Kiowe su međutim izazvali još niz konflikata, i tek su 1879. premješteni u Oklahomu. Rezervat dodijeljen Kajovama 1901. je ukinut i otvoren za naseljavanje bijelog stanovništva. Pleme je (prema Mooneyu) 1780. imalo 2.000 članova. 1905. popisano ih je 1,166; 1910. (1,126); 1923. (1,679; uključujući Kiowa Apače); 1930 (1,050); 1937 (2,263).

Ratna društva

Za Kiowe se kaže da su bili najopasniji od svih sjevernoameričkih Indijanaca, djelovali su kao dobro organizirana i efektivna vojna sila. Temelj su joj bila ratnička društva. Najhrabriji od tih društava bili su Kaitsenko-ratnici. Kaitsenko ratnici bili su društvo od 10 najhrabrijih ratnika. Kaitsenko ratnik nije se mogao živ iz borbe vratiti, ako nije bilo časno. Iza Kaitsenka na listi bili su "najhrabriji od hrabrih" Tai-pekos, a iza još 6 društava, na čijem su dnu bili 'Zečevi', sastojalo od mladih momčića. Poglavica Satanta [1] Arhivirano 3. 2. 2007. na Wayback Machine

Pjesma Kaitsenko ratnika

• kiowa: Kaitsenko ana obahema haa ipai degi o ba ika
• bosanski: Sunce, ti ostaješ zauvijek, ali mi, Kaitsenko, moramo umrijeti.

Život i običaji

Kiowe su bili tipično prerijsko pleme lovaca na bizone. Kod njih nije zapisano da su išta sadili ili uzgajali, osim pasa, i kasnije konja. Luk (oružje)luk i strijela bili su im glavno oružje. Posjedovali su velik broj konja i živjeli u prenosivim tepee-šatorima. Ovi šatori bili su od kože i lako su se mogli sklopiti, rasklopiti i natovariti na konje, ili na zaprege, koje su vukli konji ili psi (u ovom slučaju dog-travois). Kampovi (logori) (jer to nisu bila sela) kod Kiowa bila su kružna, s ulaza na istok prema jugoistoku nizali su se prvo šatori bande Kata (Biters), do njih su bili Kogui (Elks Band), zatim po redu dolaze Kaigwu ili Kiowa, Kingep (Big Shields), zatim Apači Semat (Kiowa Apache), krug su zatvarali Kongtalyui. Nema podataka za Indijance Kuato koji su nestali prije nego su Lewis i Clark vidjeli Kiowe na Sjevernom Platteu.

Kiowe su bili duboko religiozni. Nakon što su od Vrana preuzeli ceremoniju Ples sunca, ona za njih postaje središte vjere. Ples sunca održavali su svake godine. Kiowe su vjerovali u snove i vizije, a "vrećica medicine" štitila je pleme. Kajove su kasnije preuzeli i Ples duhova, kao i 'peyote kult'. U ovim obredima Indijanci se opijaju kaktusom peyote, kojega su Carrizo Indijanci iz Meksika, raširili među plemena sjeverno od rijeke Rio Grande. Kajove su se koristili kalendarom, poznatim kao taimay, na kojem su piktografskim znakovima na komadima kože hronološki zapisivali važne događaje.

Kiowa danas

Danas ima (uglavnom) u Oklahomi oko 12,000 Kajova, koje zastupa 'Kiowa Indian Council', sastavljen od članova koji ne smiju imati manje od 18 godina.

Njihovo ime danas nosi više naselja i okruga na američkom zapadu, u Kansasu, Oklahomi i Coloradu.

Vanjski linkovi

• Fotografije Kiowa Indijanaca (en)