Carl Friedrich Gauß
Johann Carl Friedrich Gauss (30. april 1777 – 23. februar 1855) bio je njemački matematičar[1] i naučnik koji je dao značajan doprinos u mnogim poljima, uključujući teoriju brojeva, statistiku, analizu, diferencijalnu geometriju, geodeziju, geofiziku, elektrostatiku, astronomiju i optiku.
Johann Carl Friedrich Gauss | |
|---|---|
 | |
| Rođenje | 30. april 1777. Brunswick, Njemačka |
| Smrt | 23. februar 1855 (77 godina) Göttingen, Njemačka |
Poznat kao "princ matematičara" i "najveći matematičar od davnina", Gauss je ostavio trag na mnogim poljima matematike i nauke, i smatra se jednim od najutjecajnijih matematičara u historiji.[2] Bavio se naprednom matematikom dok je još bio veoma mlad, a kasnije je postao profesor na univerzitetu u Njemačkoj. Za vrijeme svog dugog života otkrio je toliko mnogo novih ideja u aritmetici, geometriji i algebri, pa su ga nazvali "matematičkim divom".
Gauss je bio čudo od djeteta, o čemu svjedoče brojne anegdote koje se tiču njegove zaprepašćujuće prerane zrelosti koja se mogla primijetiti još u vrijeme dok je imao dvije godine. Do svojih prvih matematičkih otkrića došao je kao tinejdžer. Završio je Disquisitiones Arithmeticae (Aritmetička istraživanja), svoje najznačajnije djelo, kao dvadesetjednogodišnjak 1798. godine, iako je knjiga objavljena tek 1801. godine. Bila je kamen temeljac za zasnivanje teorije brojeva kao posebne matematičke discipline, a dao joj je oblik koji i danas ima.
Biografija
urediGaus je rano pokazao svoju matematičku darovitost. Poznata je anegdota koja kaže da je jednom prilikom Gausov učitelj zadao da se saberu svi brojevi od 1 do 100, vjerovatno da bi "zaposlio učenike". Na njegovo veliko iznenađenje, Gaus (koji je tada imao 7 godina) odmah je donio svoj rezultat: 5050. Evo kako je mladi matematičar to riješio: Posmatrajući niz 1,2,3,4,...,97,98,99,100, čije je članove trebalo sabrati, uočio je izvjesnu zakonitost: kada spari 1 i 100, 2 i 99, 3 i 98, i tako dalje, uvijek dobije zbir 101. Takvih parova ima tačno 50. Otuda je traženi zbir jednak 50×101 = 5050. Ovaj postupak nazvan je „Gausov postupak“.
Reference
uredi- ^ "Carl Friedrich Gauss | Biography, Discoveries, & Facts". Encyclopedia Britannica (jezik: engleski). Pristupljeno 17. 12. 2019.
- ^ Danington, Voldo (maj, 1927). "Stopedesetogodišnjica rođenja K. F. Gausa". Scientific Monthly XXIV: 402–414. Obiman biografski članak.
Vanjski linkovi
uredi
Nedovršeni članak Carl Friedrich Gauß koji govori o biografijama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
