Kalij-sorbat je kalijeva so sorbatne kiseline. Njegova hemijska formula je CH3CH=CH-CH=CH-CO2K. To je bijela so, vrlo dobro rastvorljiva u vodi (58,2% na 20 °C). Uglavnom se koristi kao prehrambeni aditiv (E-broj E202).[1]

Kalij-sorbat
Općenito
Hemijski spojKalij-sorbat
Druga imenaE202, sorbistat-K
Molekularna formulaC6H7KO2
CAS registarski broj24634-61-5
SMILES[K+].[O-]C(=O)\C=C\C=C\C
InChI1S/C6H8O2.K/c1-2-3-4-5-6(7)8;/h2-5H,1H3,(H,7,8);/q;+1/p-1/b3-2+,5-4+;
Kratki opisbijeli kristali
Osobine1
Molarna masa150,22 g/mol
Agregatno stanječvrsto
Gustoća1,363 g/cm3
Tačka topljenja270 °C (raspada se)
Rastvorljivost58,5 g/100 mL (u vodi)
Rizičnost
NFPA 704
1
2
0
 
1 Gdje god je moguće korištene su SI jedinice. Ako nije drugačije naznačeno, dati podaci vrijede pri standardnim uslovima.

Kalij-sorbat je efikasan za razne vrste upotrebe uključujući hranu, vino i proizvode lične higijene. Iako je sorbatna kiselina može prirodno naći u nekom bobičastom voću, gotovo sva svjetska proizvodnja ove kiseline, iz koje se dobija i kalij-sorbat, vrši se vještački.

Proizvodnja uredi

Kalij-sorbat se industrijski proizvodi procesom neutralizacije sorbatne kiseline sa kalij-hidroksidom. Prethodnik sorbatne kiseline se proizvodi u dvostepenom procesu kondenzacijom krotonaldehida i ketena.[2][3][4]

Upotreba uredi

Kalij-sorbat se koristi za inhibiranje rasta gljivica i plijesni u mnogim vrstama prehrambenih namirnica, poput sira, vina, jogurta, suhog mesa, soka od jabuka, negaziranih pića i voćnih sokova.[2] Koristi se i za pripremanje sirupa od slatkog javora i milkšejka koji se prodaje u lancima za brzu hranu, kao što je Mc Donalds.[5][6][7] Također se može naći i kao sastojak mnogih proizvoda od sušenog voća. Poznat i kao stabilizator za vino, kalij-sorbat proizvodi sorbatnu kiselinu kada se doda u vino.

Neki sojevi gljivica i plijesni (naročito iz roda Trichoderma i Penicillium) mogu detoksificirati sorbate putem dekarboksilacije, proizvodeći piperilen (1,3-pentadien). Nastanak pentadiena se manifestira karakterističnim mirisom kerozina ili benzina.[8]

Vanjski linkovi uredi

Reference uredi

  1. ^ Nordic Food Additive Database Arhivirano 2. 5. 2008. na Wayback Machine Nordic Working Group on Food Toxicology and Risk Assessment
  2. ^ a b Erich Lück, Martin Jager i Nico Raczek "Sorbic Acid" u: Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry, Wiley-VCH, Weinheim, 2000.doi:10.1002/14356007.a24_507
  3. ^ "patent process for commercial potassium sorbate". Arhivirano s originala, 31. 1. 2012. Pristupljeno 2. 2. 2015.
  4. ^ "CFNP TAP Review". Arhivirano s originala, 11. 6. 2014. Pristupljeno 2. 2. 2015.
  5. ^ "Ingredients-Vanilla Mc Shake". Mc Donalds USA. Arhivirano s originala, 30. 10. 2017. Pristupljeno 2. 2. 2015.
  6. ^ "Nutrition Information". Mc Donalds UK. Arhivirano s originala, 27. 2. 2015. Pristupljeno 2. 2. 2015.
  7. ^ "15 Horrifying Reasons to Never Let Anyone You Love Near a McDonald's". Bin'scorner. Pristupljeno 2. 2. 2015.
  8. ^ The Soft Drinks Companion - A technical handbook for the beverage industry, CRC Press, poglavlje 10, ISBN 9780849327261