Wikipedia

KADASIL

CADASIL ili sindrom CADASIL, involving cerebral autosomal dominant arteriopathy with subcortical infarcts and leukoencephalopathy, je najčešći oblik nasljednog moždanog udara, a smatra se da ga uzrokuju mutacije gena Notch 3 na hromosomu 19.[1] Bolest spada u porodicu poremećaja zvanih leukodistrofije. Najčešće kliničke manifestacije su migrenska glavobolja i privremeni ishemijski napad ili moždani udar, koji se obično javljaju između 40. i 50. godine starosti, iako MRI može otkriti znakove bolesti godinama prije kliničke manifestacije bolesti.[2][3]

CADASIL
Klasifikacija i vanjski resursi
ICD-10I67.850
OMIM125310
DiseasesDB2161
MeSHD046589
GeneReviewsCADASIL

Stanje su identificirali i imenovali francuski istraživači Marie-Germaine Bousser i Elisabeth Tournier-Lasserve identificiThe condition was identified and named by French researchers Marie-Germaine Bousser u 1990-im.[4][5] Za istraživanje ovog stanja, zajedno sa još dva istraživača, Huguesom Chabriatom i Anne Joutel, dobili su Nagradu za mozak, 2019.[6]

Znaci i simptomi

uredi

CADASIL može započeti napadima migrena sa aurama ili subkorteksnim prolaznim ishemijskim napadima ili moždanim udarima ili poremećajima raspoloženja između 35. i 55. godine. Bolest napreduje u subkorteksnu demenciju povezanu sa pseudobulbusnom paralizom i urinarnom inkontigencijom.

Ishemijski moždani udari su najčešća prezentacija CADASIL-a, kod približno 85% simptomatskih osoba koje imaju prolazni ishemijski napad ili moždani udar. Prosječna dob početka ishemijskih epizoda je približno 46 godina (raspon 30–70). Klasični lakunski sindrom javlja se kod najmanje dvije trećine pogođenih pacijenata, dok su hemisferni moždani udari mnogo rjeđi. Vrijedno je napomenuti da se ishemijski moždani udari obično javljaju u odsustvu uobičajenih kardiovaskularnih faktora rizika. Ponavljajući tihi moždani udar, sa ili bez kliničkih moždanih udara, često dovodi do kognitivnog pada i otvorene subkorteksne demencije. Zabilježen je slučaj CADASIL-a koji se ispoljava kao shizofreniformna organska psihoza. .[7]

Patofiziologija

uredi

Osnovno patološko obilježje CADASIL-a je progresivna hipertrofija glatkih mišićnih ćelija u krvnim sudovima . Autosomno dominantna mutacije u genu Notch 3 (na dugom kraku hromosoma 19) uzrokuju abnormalnu akumulaciju Notch 3 na citoplazmatskoj membrani vaskularne glatke mišićne ćelije u moždanim i vanmoždanim sudovima,[8] kao zrnasti osmiofilni talog na elektronskoj mikroskopiji.[9] Slijedi leukoencefalopatija. Ovisno o prirodi i položaju svake mutacije, konsenzusno je predviđen značajan gubitak strukture listova proteina Notch3, korištenjem analize in silico.[10]

Dijagnoza

uredi
 
Mikrografija koji prikazuje (smeđi) punktat imuno obojenog Notch 3 antitijela, kao što je karakteristično za CADASIL.

MRI snimci pokazuju hipointenzitet na T1-ponderiranoj slici i hiperintenzivnosti na T2-ponderisanoj slici, obično su višestruke lezije sudova bijele mase, različitih veličina. Ove lezije su koncentrirane oko baznih ganglija, perikomora bijele mase i ponsa, a slične su onima koje se viđaju u Binswangerovoj bolesti.[2][11] Ove lezije bijele tvari se također vide kod asimptomatskih osoba s mutiranim genom.[12] Iako se MRI ne koristi za dijagnozu CADASIL-a, može pokazati napredovanje promjena bijele mase i desetljećima prije pojave simptoma.

Konačni test je sekvenciranje cijelog gena Notch 3, što se može napraviti iz uzorka krvi. Međutim, kako je ovo prilično skupo, a CADASIL je sistemska arteriopatija, dokazi o mutaciji mogu se naći u malim i srednjim arterijama. Stoga se za dijagnozu često koriste biopsije kože.[13][14]

Liječenje

uredi

Nije dostupan poseban tretman za CADASIL. Iako je većina liječenja simptoma pacijenata sa CADASIL-om – uključujući migrenu i moždani udar – slična onima bez CADASIL-a, ovi tretmani su gotovo isključivo empirijski, jer su podaci o njihovoj koristi za pacijente sa CADASIL-om ograničeni.[15] Antitrombocitna sredstva kao što su aspirin, dipiridamol ili klopidogrel mogu pomoći u sprečavanju moždanih udara; međutim, antikoagulacija može biti nepoželjna s obzirom na sklonost mikrokrvarenjima.[16] Kontrola visokog krvnog pritiska posebno je važna kod pacijenata sa CADASIL-om. Kratkotrajna upotreba atorvastatina, lijeka za snižavanje holesterola tipa statin, nije pokazala da je korisna za CADASIL sa cerebralnim hemodinamskim parametrima pacijenta,[17] iako se preporučuje liječenje popratnih bolesti poput visokog holesterola.[18] Može se preporučiti zaustavljanje oralnih kontraceptivnih tableta.[19] Neki autori ne savjetuju upotrebu triptanskih lijekova za liječenje migrene, s obzirom na njihovo vazokonstriktivno djelovanje,[20] iako ovaj osjećaj nije univerzalan.[18] S tim u vezi, pojava "Ditana" kao što je Lasmiditan, kojem nedostaje vazokonstriktivni učinak, i "Gepanti" lijekova, kao što su Ubrogepant i Rimegepant, privlačne su alternative, iako još nije terenski testiran u ovom stanju. Kao i kod ostalih osoba, i ljude s CADASIL-om treba podsticati da prestanu pušiti.[21]

U jednoj maloj studiji utvrđeno je da oko 1/3 pacijenata sa CADASIL-om ima cerebralna mikrokrvarenja (male dijelove stare krvi) na MRI.

L-arginin, aminokiselina koja se prirodno javlja, predložen je kao potencijalna terapija za CADASIL,[22] ali od 2017. nema kliničkih studija koje podržavaju njegovu upotrebu.[19] Donepezil, koji se obično koristi za Alzheimerovu bolest, nije pokazao da ne poboljšava izvršno funkcioniranje kod pacijenata sa CADASIL-om.[23]

Također pogledajte

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Joutel A, Corpechot C, Ducros A, et al. (oktobar 1996). "Notch3 mutations in CADASIL, a hereditary adult-onset condition causing stroke and dementia". Nature. 383 (6602): 707–10. Bibcode:1996Natur.383..707J. doi:10.1038/383707a0. PMID 8878478.
  2. ^ a b Chabriat H, Vahedi K, Iba-Zizen MT, et al. (oktobar 1995). "Clinical spectrum of CADASIL: a study of 7 families. Cerebral autosomal dominant arteriopathy with subcortical infarcts and leukoencephalopathy". Lancet. 346 (8980): 934–9. doi:10.1016/s0140-6736(95)91557-5. PMID 7564728.
  3. ^ James, William D.; Berger, Timothy G.; et al. (2006). Andrews' Diseases of the Skin: clinical Dermatology. Saunders Elsevier. str. 545. ISBN 978-0-7216-2921-6.
  4. ^ "History of CADASIL". Arhivirano s originala, 15. 5. 2021. Pristupljeno 15. 5. 2021.
  5. ^ Chabriat, H.; Joutel, A.; Vahedi, K.; Iba-Zizen, M. T.; Tournier-Lasserve, E.; Bousser, M. G. (1996). "[CADASIL (cerebral autosomal dominant arteriopathy with subcortical infarcts and leukoencephalopathy)] - Abstract". Journal des Maladies Vasculaires. 21 (5): 277–82. PMID 9026542.
  6. ^ Office, FENS. "The Brain Prize 2019: French neuroscientists honoured for outstanding research into small vessel strokes in the brain". FENS.org (jezik: English). Arhivirano s originala, 15. 5. 2021. Pristupljeno 4. 3. 2021.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
  7. ^ Ho, Cyrus S.H.; Mondry, Adrian (2015). "CADASIL presenting as schizophreniform organic psychosis". General Hospital Psychiatry. 37 (3): 273.e11–273.e13. doi:10.1016/j.genhosppsych.2015.02.006. PMID 25824603.
  8. ^ Joutel A, Andreux F, Gaulis S, et al. (mart 2000). "The ectodomain of the Notch3 receptor accumulates within the cerebrovasculature of CADASIL patients". J. Clin. Invest. 105 (5): 597–605. doi:10.1172/JCI8047. PMC 289174. PMID 10712431.
  9. ^ Ruchoux MM, Guerouaou D, Vandenhaute B, Pruvo JP, Vermersch P, Leys D (1995). "Systemic vascular smooth muscle cell impairment in cerebral autosomal dominant arteriopathy with subcortical infarcts and leukoencephalopathy". Acta Neuropathol. 89 (6): 500–12. doi:10.1007/BF00571504. PMID 7676806.
  10. ^ Vlachakis D, Champeris Tsaniras S, Ioannidou K, Papageorgiou L, Baumann M, Kossida S (oktobar 2014). "A series of Notch3 mutations in CADASIL; insights from 3D molecular modelling and evolutionary analyses". Journal of Molecular Biochemistry. 3 (3): 97–105.
  11. ^ Ropper AH, Brown RH, ured. (2005). "Cerebrovascular Diseases". Adams and Victor's Principles of Neurology. New York: McGraw-Hill. ISBN 978-0-07-141620-7.
  12. ^ Tournier-Lasserve E, Joutel A, Melki J, et al. (mart 1993). "Cerebral autosomal dominant arteriopathy with subcortical infarcts and leukoencephalopathy maps to chromosome 19q12". Nat. Genet. 3 (3): 256–9. doi:10.1038/ng0393-256. PMID 8485581.
  13. ^ Joutel A, Favrole P, Labauge P, et al. (decembar 2001). "Skin biopsy immunostaining with a Notch3 monoclonal antibody for CADASIL diagnosis". Lancet. 358 (9298): 2049–51. doi:10.1016/S0140-6736(01)07142-2. PMID 11755616.
  14. ^ Ueda M, Nakaguma R, Ando Y (mart 2009). "[Cerebral autosomal dominant arteriopathy with subcortical infarcts and leukoencephalopathy (CADASIL)]". Rinsho Byori (jezik: Japanese). 57 (3): 242–51. PMID 19363995.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
  15. ^ André, Charles (april 2010). "CADASIL: pathogenesis, clinical and radiological findings and treatment". Arq. Neuro-Psiquiatr. 68 (2): 287–99. doi:10.1590/S0004-282X2010000200026. PMID 20464302.
  16. ^ Lesnik Oberstein, S. A.; van den Boom, R.; van Buchem, M. A.; van Houwelingen, H. C.; Bakker, E.; Vollebregt, E.; Ferrari, M. D.; Breuning, M. H.; Haan, J. (25. 9. 2001). "Cerebral microbleeds in CADASIL". Neurology. 57 (6): 1066–1070. doi:10.1212/wnl.57.6.1066. ISSN 0028-3878. PMID 11571335.
  17. ^ Peters, N (15. 9. 2007). "Effects of short term atorvastatin treatment on cerebral hemodynamics in CADASIL". J Neurol Sci. 260 (1–2): 100–105. doi:10.1016/j.jns.2007.04.015. PMID 17531269.
  18. ^ a b Rutten, Julie; Lesnik Oberstein, Saskia A.J. (1. 1. 1993). "Cadasil". u Pagon, Roberta A.; Adam, Margaret P.; Ardinger, Holly H.; Wallace, Stephanie E.; Amemiya, Anne; Bean, Lora J.H.; Bird, Thomas D.; Ledbetter, Nikki; Mefford, Heather C.; Smith, Richard J.H.; Stephens, Karen (ured.). GeneReviews. University of Washington, Seattle. PMID 20301673 – preko PubMed.
  19. ^ a b "Questions about cadasil".
  20. ^ "CADASIL - NORD (National Organization for Rare Disorders)".
  21. ^ "CADASIL - Genetic and Rare Diseases Information Center (GARD) – an NCATS Program". Arhivirano s originala, 27. 10. 2021. Pristupljeno 15. 5. 2021.
  22. ^ Peters, N (august 2008). "Enhanced L-arginine-induced vasoreactivity suggests endothelial dysfunction in CADASIL". Journal of Neurology. 255 (8): 1203–1208. doi:10.1007/s00415-008-0876-9. PMID 18537053.
  23. ^ Susman, Ed (3. 4. 2008). "Donepezil Fails to Improve Cognition in Patients with CADASI... : Neurology Today". Neurology Today. 8 (7): 25. doi:10.1097/01.NT.0000316148.27827.bc.

Dopunska literatura

uredi
  • Lesnik Oberstein SA, Boon EM, Terwindt GM (28. 6. 2012). CADASIL. University of Washington, Seattle. PMID 20301673. NBK1500. In Pagon RA, Bird TD, Dolan CR, et al., ured. (1993). GeneReviews [Internet]. Seattle WA: University of Washington, Seattle.

Vanjski linkovi

uredi
 
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: KADASIL

Šablon:Cerebrovaskularne bolesti Šablon:Poremećaj transdukcije signala

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=KADASIL&oldid=3535504"