Wikipedia:Jezički standardi na bosanskoj Wikipediji/Septembar 2005

Zaključene standardizacije za Septembar 2005 uredi

Riječi uredi

  • Banija (umjesto Banovina)pravopisno potvrđeno
    • (prijedlog korisnika 195.222.58.37) Predlažem da se ostavi banovina, jer nikada ranije nisam čuo riječ banija u tom kontekstu.
    • Banovina je toponim. Ljudi iz tog kraja za taj kraj vele Banovina.--
    • Protiv. Ni ja nisam nikad čuo korištenje riječi Banija. --EmirA 22:58, 1 septembar 2005 (CEST)[odgovori]
    • Obrazloženje predlagača: Radi se o historijskoj peripanonskoj regiji u Hrvatskoj, koja se u skolama uvijek spominjala u kontekstu sa Likom i Kordunom - kao Banija. Hrvati danas ipak ovaj pojam izbjegavaju i uvode pojam Banovina, dok Baniju anatemiziraju kao srpski pojam. "banovina" koju je korisnik 195.222.58.37 mislio zasigurno je upravna jedinica Kraljevine Jugoslavije, koja kao takva naravno treba i da ostane. --Mediteran 17:49, 2 septembar 2005 (CEST)[odgovori]
Ok. Onda se slažem da "Banija" regija u hrvatskom bude "Banija". --EmirA 11:41, 3 septembar 2005 (CEST)[odgovori]
  • Banja Luka (umjesto Banjaluka) prvo ima prednost u odnosu na drugo, oba pojma se mogu koristiti
  • kafa/kahva (umjesto kava)pravopisno potvrđeno
    • Obrazloženje predlagača: Osobno sam vise za kafu (za nju bi u Bosni rekli "Nescafé"), jer mi je kahva i suvise prelijepa rijec za suvremeni jezicki izraz i steta ju je "iskoristavati" za nesto sto se ne pije sa "merakom", u miru, uz one tihe uzdahe zadovoljstva i mozda dilum rahat-lokuma. Kahva je posebna ceremonija, nesto poput stila zivota, kao sevdah ili teferic. Ipak, trebamo je zadrzati, jer je znak posebnosti naseg jezicnog izraza --Mediteran 18:35, 2 septembar 2005 (CEST)[odgovori]
    • Za kahvu zbog slova h. Tako se i zove naš članak. Asim Led 22:14, 2 septembar 2005 (CEST)[odgovori]
  • kafez ili krletka (umjesto kavez) sva tri oblika su pravilna, s tim da kafez ima prednost u odnosu na kavez (kavez je uključen u Senahidov pravopis, s već pomenutim objašnjenjem)
Treba da budemo konsekventni. Zbog toga Hemija. --EmirA 11:41, 3 septembar 2005 (CEST)[odgovori]


Ja stvarno neznam ali u našem jeziku postoji tradicija dodavanja slova J na neke "internacionalne riječi". Npr Maria svugdje u svijetu kod nas Marija. Idiot svugdje drugdje kod nas često Idijot itd. --EmirA 11:41, 3 septembar 2005 (CEST)[odgovori]
  • ministrica (umjesto ministarka) zanimanja se navode u muškom rodu
    • Protiv. U ovom slučaju bih trebali standarizovati na stotine drugih riječi. Npr ljekarka / liječnica itd --EmirA 22:58, 1 septembar 2005 (CEST)[odgovori]
    • Obrazloženje predlagača: Svakako, ali ne uvijek. Tako cemo u Bosni ipak prije reci doktorica Alijagic, no doktorka Sabic, jer je doktorka srpski pojam. Osim toga: studentica umjesto studentkinja, kao i uciteljica umjesto uciteljka. Ministrica je doduse kao takva (u zenskom rodu) nova rijec, no bliza prakticnoj upotrebi na terenu, te ide ruku pod ruku sa navedenim primjerima. --Mediteran 18:50, 2 septembar 2005 (CEST)[odgovori]
Ok. --EmirA 11:41, 3 septembar 2005 (CEST)[odgovori]
Ok. --EmirA 11:41, 3 septembar 2005 (CEST)[odgovori]



  • Španjolska (umjesto Španija) nije pravopisno utemeljno pogledati ovdje
    • Većina članaka već koristi Španija --Dado 15:20, 1 septembar 2005 (CEST)[odgovori]
    • Španjolska, Rumunjska, Švicarska itd se bar meni čini kao nasilna kroatizacija bosanskog jezika. 90% ljudi u Bosni kaže Španija, Rumunija, Švajcarska itd.
    • Obrazloženje predlagača: Vidi komentar pod Rumunjska/Rumunija. Osobno su mi je za Španijom, Rumunijom i Švajcarskom prosla volja nakon propagandsitickih TV Dnevnika iz Beograda, tako da su mi draze "neutralnije" rijeci Španjolska, Rumunjska, Švicarska. O kroatizaciji nema rijeci: to je ono kao kad pitate, ko je stariji: kokos ili jaje? --Mediteran 19:26, 2 septembar 2005 (CEST)[odgovori]
A šta kaže neko koje bio izložen hrvatskoj agresiji? Zbog čega se dopušta da srpski jezik ili hrvatski jezik prisvajaju neke riječi koje su isto tako bosanske kolku su i hrvatske i srpske.

Sinonimi uredi


  • Europa (i Evropa)(vidi diskusiju) nije po pravopisu, ispravno je Evropa
    • Ova riječ možda spada pod kategoriju izvorne strane riječi koja ima bosanski prevod. Također velika većina članaka koristi riječ Evropa--Dado 15:20, 1 septembar 2005 (CEST)[odgovori]
    • Protiv. Sinonimi. --EmirA 22:58, 1 septembar 2005 (CEST)[odgovori]
    • Obrazloženje predlagača: Osobno ili licno sam za Europu, mada Evropa ima vise sarma, ali i "smrada" one olinjale stare dame, koja se i nije bas pretrgla da nam pomogne tokom rata. Zbog toga bih joj simbolicno ostavio jedno sigurno i mirno mjesto u historiji, a uveo Europu. Osim toga, treba i dugorocno gledati, gdje nam je u svemu mjesto u velikoj europskoj familiji jezika, jer i engleski (Europe, citaj: Jurop), i njemacki (Europa, citaj: Ojropa), i francuski (Europe, citaj Europ´) i talijanski (Europa, citaj Europa) grafijski imaju to EU, bas kao i nasi zapadni susjedi Slovenci i Hrvati. osim toga, za EUROpu smo se vec djelom i opredjelili, govoreci za europsku valutu Euro, a ne kao Srbi i Grci Evro. --Mediteran 18:12, 2 septembar 2005 (CEST)[odgovori]
    • Ponovo je ne interesantno šta neko drugi koristi. Razlog za postojanje U/V razlike je što u latinskom jeziku ne postoji slovo U. Znači neke stvari su se pisali sa V a izgovarala sa U. U nekim zemljama praktikuju korištenje V a u nekim U. Kao što Asim dole navodi u Bosni se mnogo, mnogo više koristi izraz Evropa nego Europa. --EmirA 11:41, 3 septembar 2005 (CEST)[odgovori]
    • Za. Slovenci upotrebljavaju "Evropa" umjesto "Europa" također. Inače ljudi u Bosni su puno više upotrebljavali slovo V umjesto U u takvim riječima prije 200 godina... to je moj zaključak nakon što sam čitao par pisama Husein-kapetana Gradaščevića. Asim Led 22:14, 2 septembar 2005 (CEST)[odgovori]



Prijedlozi za standardiziranje pisanja uredi

Mislim da sam trebao biti jasniji kad sam predhodno predlagao ovu standradizaciju. Trenutno imamo preko 300 clanaka koje koriste nastavak "te" i to ljepljenjem "1990te". Cak i ako je nepravilno mislim da smo trenutno na nizbrdici sa ovim prijedlogom i da bi trebali usvojiti defacto situaciju i prihvatiti "ljepljenje" radi tehnicke jednostavnosti. Mislim da greska nije velika osim ako neko zeli da provede naredna 3 mjeseca ispravljajuci clanke. Mislim da postoje roboti koji se mogu programirati da ovu gresku isprave ali dok ne naucimo kako se to radi trebali bi da nastavimo sa koristenjem "ljepljenja" radi konsistentnosti.--Dado 20:03, 12 septembar 2005 (CEST)[odgovori]