Hrvatsko narodno pozorište u Zagrebu

Hrvatsko narodno kazalište (bos. Hrvatsko narodno pozorište) osnovano je 1836. godine. Te godine Zagreb dobija prvu profesionalnu pozorišnu ustanovu i zgradu, koju novcem dobijenim na bečkoj lutriji, gradi veletrgovac Kristofor Stanković na Markovom trgu, na zemljištu darovanom od gradskog magistrata.

Zgrada Hrvatskog narodnog pozorišta u Zagrebu

Uz gostujuća strana pozorišna društva, 1840. godine na toj sceni je prikazan prvi pozorišni komad na hrvatskom jeziku, Kukuljevićeva junačka igra, Juran i Sofija ili Turci pod Siskom, u izvedbi Domorodnog teatralnog društva, a 1846. godine i prva hrvatska opera Ljubav i zloba Vatroslava Lisinskog. Na pozornici ovog gornjogradskog pozorišta 1860. godine započinje sa radom današnje Hrvatsko narodno pozorište u Zagrebu, i to u početku samo kao dramsko pozorište, koje je Hrvatski sabor pozorišnim zakonom (donesenim sljedeće godine), proglasio zemaljskim zavodom.

Širenjem grada, nastaje potreba za novim scenskim prostorom, i nakon desetak godina razmišljanja, odlučeno je da se izgradi novo nacionalno pozorište na prostranom trgu u donjem dijelu grada. Taj dio grada je i urbanističkim planom predviđen kao kulturno središte.

Nacrti za izgradnju zgrade naručeni su od poznatih bečkih arhitekata Ferdinanda Fellnera i Hermana Helmera, autora još četrdesetak evropskih pozorišnih zgrada. Nakon šesnaest i po mjeseci radova, pozorište je dovršeno tačno prema planu, i svečano otvoreno 14. septembra 1895. godine. Otvorenju je prisustvovao kralj Franjo Josip I, i isti je izveo simbolični završni udarac srebrnim čekićem na balkonskoj ogradi iznad glavnog ulaza.

Neobarokna zgrada Hrvatskog narodnog pozorišta u Zagrebu okružena je brojnim zgradama velike historijske vrijednosti, koje reprezentuju hrvatsku arhitekturu s kraja 19. i početka 20. vijeka.

Također pogledajte

• Historija Hrvatske

Vanjski linkovi

• Službena stranica