Hrvatsko narodno pozorište u Zagrebu

Hrvatsko narodno kazalište (bos. Hrvatsko narodno pozorište) osnovano je 1836. godine. Te godine Zagreb dobija prvu profesionalnu pozorišnu ustanovu i zgradu, koju novcem dobijenim na bečkoj lutriji, gradi veletrgovac Kristofor Stanković na Markovom trgu, na zemljištu darovanom od gradskog magistrata.

Hrvatsko narodno pozorište u Zagrebu

Zgrada Hrvatskog narodnog pozorišta u Zagrebu
Adresa	Trg Republike Hrvatske 15 Zagreb Hrvatska
Koordinate	45.4833°N 15.5815°E / 45.4833; 15.5815
Izgradnja
Izgrađeno	1895.
Otvoreno	14. novembar 1895
Arhitekt	Hermann Helmer i Ferdinand Fellner
Web stranica
hnk.hr

Dana 14. novembra 1895. u Zagrebu svečano je otvorena kazališna zgrada za oko 750 gledalaca u kojoj danas djeluje Hrvatsko narodno pozorište. Neobarokna zgrada pozorišta je remek-djelo kasnog historizma austrijskog arhitekta Ferdinanda Fellnera i njemačkog arhitekta Hermanna Helmera.

Uz gostujuća strana pozorišna društva, 1840. na toj sceni je prikazan prvi pozorišni komad na hrvatskom jeziku, Kukuljevićeva junačka igra, Juran i Sofija ili Turci pod Siskom, u izvedbi Domorodnog teatralnog društva, a 1846. i prva hrvatska opera Ljubav i zloba Vatroslava Lisinskog. Na pozornici ovog gornjogradskog pozorišta 1860. započinje sa radom današnje Hrvatsko narodno pozorište u Zagrebu, i to u početku samo kao dramsko pozorište, koje je Hrvatski sabor pozorišnim zakonom (donesenim sljedeće godine), proglasio zemaljskim zavodom.

Širenjem grada, nastaje potreba za novim scenskim prostorom, i nakon desetak godina razmišljanja, odlučeno je da se izgradi novo nacionalno pozorište na prostranom trgu u donjem dijelu grada. Taj dio grada je i urbanističkim planom predviđen kao kulturno središte.

Nacrti za izgradnju zgrade naručeni su od poznatih bečkih arhitekata Ferdinanda Fellnera i Hermana Helmera, autora još četrdesetak evropskih pozorišnih zgrada. Nakon šesnaest i po mjeseci radova, pozorište je dovršeno tačno prema planu, i svečano otvoreno 14. septembra 1895. Otvorenju je prisustvovao kralj Franjo Josip I, i isti je izveo simbolični završni udarac srebrnim čekićem na balkonskoj ogradi iznad glavnog ulaza.

Neobarokna zgrada Hrvatskog narodnog pozorišta u Zagrebu okružena je brojnim zgradama velike historijske vrijednosti, koje reprezentuju hrvatsku arhitekturu s kraja 19. i početka 20. vijeka.

Također pogledajte

• Historija Hrvatske

Vanjski linkovi

• Službena stranica