Historijsko područje Zaplanik

Historijsko područje Zaplanik nalazi se u naselju Zavala, općina Ravno, Bosna i Hercegovina. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 16. do 20. juna 2014. godine, donijelo je odluku o proglašenju područja za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.

Lokacija

Selo Zaplanik se nalazi na krajnjem jugu Hercegovine, u jugoistočnom dijelu općine Ravno, od čijeg središta je udaljeno oko 25 km. Od Trebinja je udaljeno 20 km, od Dubrovnika 15 km, a od granice Bosna i Hercegovina – Hrvatska, udaljeno je 7 km.

Opis

Tumuli

Na području se nalazi 9 prahistorijskih (ilirskih) tumula sa karakteristikama: prečnik od 25-35 metara, površina 270-940 m2, visina 3-6 metara. Osim kamena koji je kružno postavljan na vrhu, ne primjećuju se bilo koji drugi ostatci grobnice

Stećak u Zaplaniku

Stećci

U nekropoli je 30 stećaka oblika ploče i većinom sanduka. Od ukupnog broja stećaka ukrašeno je 10 primjeraka i to motivima: bordura, krst, povijena loza sa trolistom, scena sa životinjama – 4 košute, mješovito kolo sa sedam figura u kojem su igrači naizmjenično muške i ženske figure, ispred kojih je jelen sa jahačem, mješovito kolo sa osam figura u kojem je na čelu muška figura, zatim pet ženskih, te muška i na kraju ženska figura, vodenica – 2 primjerka, arkade, i mač sa štitom – 3 primjerka. Ukras je rađen tehnikom udubljivanja. Površine su im oštećene jer su ih mještani koristili kao površinu za miješanje maltera. Bočne strane su obrasle mahovinom i lišajevima. Jedan dio je ugrađen u temelj crkve.

Crkva sv. Petra i Pavla u Zaplaniku (prije obnove 2014. godine)

Crkva svetog Petra i Pavla

Sadašnja pravoslavna crkva sagrađena je na srednjovjekovnoj crkvi 1864. godine, posvećena Vavedeniju presvete Bogorodice, a 1903. godine zabilježeno je da je crkva posvećena svetim apostolima Petru i Pavlu, te da je narod zove Petrovicom. Tokom rata u Bosni i Hercegovini bila je zapaljena i znatno oštećena. Nakon toga, usljed atmosferskih utjecaja došlo je do daljnje devastacije objekta. Obnovljena je 2014. godine.

Prema arhitektonskim obilježjima i prema konceptu prostorne organizacije crkva svetog Petra i Pavla u Zaplaniku pripada tipu jednobrodnih crkava sa polukružnom apsidom i zvonikom na preslicu. Vanjske dimenzije iznose 12,15X6,30 m (dužina mjerena sa apsidom) i visina do krova oko 4,0 metara Iznad zapadnog zida crkve od fino obrađenog kamena urađen je zvonik "na preslicu" sa jednim otvorom za zvono. Visina zvonika iznosi 7,35 m.

Srednjovjekovna crkva

Južno od pravoslavne crkve Petra i Pavla nalaze se ostatci srednjovjekovne crkve, koju dio autora naziva katoličkom crkvom. Nakon zemljotresa 1667. godine, koji je razrušio Dubrovnik i okolinu, na crkvi je srušen krov i od tada ona više nije opravljana. Vanjske dimenzije objekta iznose oko 7,90X5,40 m (dužina mjerena sa apsidom). Zidovi crkve su do danas sačuvani i njihova debljina je različita na pojedinim dijelovima i iznosi oko od 60 do 85 cm. Ostaci zidova srednjovjekovne crkve su visine od 30 do 40 cm. Crkva bila je jednobrodna sa polukružnom apsidom. Unutarnja dubina apside iznosila je oko 150 cm. U njoj su nađeni ostaci fresko oslikanog malter.

Pravoslavno i katoličko groblje

Uz pravoslavnu crkvu posvećenoj svetom Petru i Pavlu u Zaplaniku nalazi se pravoslavno groblje (3 480 m2) sa 15 starih kamenih nadgrobnika (krstača) iz XIX i XX stoljeća. Rimokatoličko groblje (170 m2) i danas je aktivno. Kameni nadgrobnici su smješteni na zapadnoj strani parcele, u neposrednoj blizini ostataka srednjovjekovne crkve. Nepravilno su raspoređeni po grobljanskoj parceli, a najviše ih je koncentrirano neposredno uz samu crkvu. Najveći broj nadgrobnika rađen je od sedre u obliku krsta jednostavne obrade. Neki od njih imaju dekoraciju koja se sastoji od uklesanog krsta, uklesane šestostrane zvijezde, kao i onih koji imaju floralnu dekoraciju. Neki od nadgrobnika imaju uklesan natpis pisan ćirilicom.

Literatura

• Ljubo Sparavalo, Srednjovjekovna groblja, crkvine i crkve na području Šume trebinjske. Trebinje: Zavičajni muzej Trebinje, TRIBUNIA 5, 1979., str. 73–75. 8
• Zdravko Kajmaković, Zidno slikarstvo u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. str. 311.
• Đuro Tošić, Trebinjska oblast u srednjem vijeku. Beograd: Istorijski institut SANU, 1998.