Haplodiploidni sistem određivanja spola

(Preusmjereno sa Haplodiploidija)

Haplodiploidija je sistem određivanja pola u kojem se mužjaci razvijaju iz neoplođenih jaja i haploidni su, a ženke se razvijaju iz oplođenih jaja i diploidne su.[1] Haplodiploidija se ponekad naziva arenotokija.

U Hymenoptera, sistem određivanja pola uključuje haploidne mužjake i diploidme ženke.

Haplodiploidija određuje spol kod svih pripadnika reda insekata Hymenoptera (pčele, mravi i ose)[2] i Thysanoptera (tripsi).[3] Sistem se također sporadično javlja kod nekih pauka i grinja, Hemiptera, Coleoptera (potkornjak) i Rotifera.

U ovom sistemu, spol je određen brojem skupova hromosoma koje jedinka dobije. Potomstvo nastalo spajanjem spermatozoida i jajeta razvija se kao ženka, a neoplođeno jaje se razvija kao mužjak. To znači da mužjaci imaju upola manji broj hromosoma od (diploidnih) ženki i da su haploidni.

Haplodiploidni sistem određivanja spola ima niz posebnosti. Naprimjer, mužjak nema oca i ne može imati sinove, ali ima djeda i može imati unuke. Dodatno, ako eusocialna kolonija insekata ima samo jednu maticu, a ona se parila samo jednom, tada je srodstvo između radnika (diploidnih ženki) u košnici ili gnijezdu Šablon:3/4. To znači da su radnici u takvim monogamnim kolonijama s jednom kraljicom znatno bliži povezani nego u drugim sistemima za određivanje spola, gdje srodstvo braće i sestara obično nije više od Šablon:1/2. To je ta tačka koja pokreće teoriju srodničke selekcije o tome kako je eusocijalnost evoluirala.[4] Whether haplodiploidy did in fact pave the way for the evolution of eusociality is still a matter of debate.[5][6]

Još jedna karakteristika haplodiploidnog sistema je da će recesivni smrtonosni i štetni aleli biti brzo uklonjeni iz populacije jer će automatski biti eksprimirani kod mužjakaa (dominantni smrtonosni i štetni aleli se uklanjaju iz populacije svaki puta kada se pojave, kao što ubijaju svaku jedinku u kojojk se pojave).[3]

Također pogledajte uredi

Reference uredi

  1. ^ King, R.C.; Stansfield, W.D.; Mulligan, P.K. (2006). A dictionary of genetics (7th izd.). Oxford University Press. str. 194. ISBN 978-0-19-530761-0.
  2. ^ Grimaldi, D.; Engel M.S. (2005). The evolution of the insects. Cambridge University Press. str. 408. ISBN 978-0-521-82149-0.
  3. ^ a b White, Michael J.D. (1984). "Chromosomal mechanisms in animal reproduction". Bolletino di Zoologia. 51 (1–2): 1–23. doi:10.1080/11250008409439455. ISSN 0373-4137.
  4. ^ Grimaldi, D.; Engel M.S. (2005). The evolution of the insects. Cambridge University Press. str. 465. ISBN 978-0-521-82149-0.
  5. ^ Hughes, W.O.H.; et al. (2008). "Ancestral monogamy shows kin selection is key to the evolution of eusociality". Science. 320 (5880): 1213–1216. Bibcode:2008Sci...320.1213H. doi:10.1126/science.1156108. PMID 18511689. S2CID 20388889.
  6. ^ Edward O. Wilson (2005). "Kin Selection as the Key to Altruism: Its Rise and Fall". Social Research. 72 (1): 159–166. JSTOR 40972006.

Dopunska literatura uredi

Vanjski linkovi uredi

Šablon:Eusocijalnost