Hamza Hali Bošnjak

Hamza Orlović ("Hamza Bošnjak") iz Gornje Tuzle, je bio osnivač hamzevijske sekte islama, poznate kao Hamzevijski islam.

Biografija

Živio je u 16.vijeku. Turski pisci označavaju Hamzu Bošnjaka kao predstavnika odmetničke frakcije derviša, čiji se obredi temelje na sobetu, a posebno su bili protivni obredu svirke. Hamza se siromašno oblačio, poput običnog naroda i često je postio. Hemzevijama se prigovaralo da nisu obavljali vjerske obrede. Oni su vjerovali da na određenom stadiju u traženju sjedinjenja sa Allahom postaje suvišno održavanje obreda kako to čine „obični“ vjernici. Za hemzevije je karakteristično odbacivanje muzike , derviških plesova, derviške odjeće i Zikra. Borili su se protiv postojećeg društveno-političkog stanja, dok su ideal vidjeli u vraćanju prvobitnom islamu. Smatra se da se je Hamzevijski islam sastojao od mješovitih islamskih i hrišćanskih, odnosno bogumilskih, uticaja.

Smrt

Sa javnim pristalicama Hamze Bošnjaka se surovo obračunavao tadašnji vezir Mehmed-paša Sokolović. Hamza je odveden u Carigrad, gdje je ispitivan i osuđen zbog svog učenja. Tadašnji šehjh-ul-islam Ebu Suud ga optužuje kao heretika i krivovjerca. U smrtnoj presudi Hamzi Bošnjaku se kaže sljedeće: „Budući da je utvrđeno da je on iznosio neke nazore, kojima se vrijeđa čast našeg pejgambera i da je utvrđeno njegovo potpuno nijekanje proživljavanja i sudnjeg dana, a to sve s pravednim svjedocima detaljno protiv njega dokazano, osudih da je dopušteno pogubiti ovog otpadnika, nakon što je razmotreno njegovo učenje.“ Zbog velikog broja pristalica među janičarima u Istanbulu, veliki vezir Mehmed paša Sokolović tajno pogubljuje Hamzu Bošnjaka, 6. juna 1573.

Nakon smrti

Hamzinog egzekutora, Mehmed pašu Sokolovića je 11. oktobra 1579. u njegovom saraju ubio derviš, porijeklom iz Bosne, koji je po nekim piscima bio pripadnik hamzevijskog reda. Hamzevijska sekta je djelovala još puna dva stoljeća poslije Hamzine smrti, a broj njenih pristalica prema Osmanskim podacima u 17. stoljeću iznosio je 80.000 ljudi.