Halleyjeva kometa

Halleyeva kometa, službene oznake 1p/Halley, vjerovatno je najpoznatija kometa u historiji čovječanstva. Nazvana je tako po svom otkrivaču, Edmondu Halleyu. Sama kometa spada u grupu sjajnih kometa kratkog perioda.

Prvi zapisi o njoj sežu od 240. godine p. n. e., kad su je vidjeli u Kini i optužili za smrt carice. Otada nije nijednom "posjetila" Zemlju, a da to nije negdje u svijetu zabilježeno. Babilonci su je vidjeli 164. i 87. p. n. e. Rimljani su 12. p. n. e. vjerovali da ona simbolizira smrt vojnika i državnika Marka Vipsanija Agripe. 295. godine Kinezi su shvatili da je kometa što su je vidjeli na istoku (kako se primiče Suncu) identična onoj koju su vidjeli kasnije istog mjeseca na zapadu (kako se udaljava od Sunca). 451. njoj je pripisana rimska pobjeda nad hunskim vođom Atilom, a 684. optužili su je za kugu. Ta se kometa Zemlji najviše približila 837, kad joj se rep protegao preko polovine neba. 1066. u Engleskoj se normansko osvajanje i smrt kralja Harolda II u bici kod Hastingsa pripisivalo njenom utjecaju.

Datumi prolaskaUredi

Ova kometa najbliža je Suncu sljedećih datuma (obično se može vidjeti prostim okom):

Vanjski linkoviUredi