Hadžimuratovića Daire

Hadžimuratovića Daire (Velike Daire) u Sarajevu predstavljaju istorijsku urbanističko-arhitektonsku cjelinu koja je pretežno zadržala karakteristike urbanizma i arhitekture formirane u osmanskom periodu razvoja sarajevske čaršije. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 22. do 28. maja 2007. godine, donijela je odluku da se Daire proglase za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović (predsjedavajući), Ljiljana Ševo I Tina Wik.

LokacijaUredi

Daire u Sarajevu smještene su u ulici Halači, u središnjem dijelu Starog grada, u neposrednoj blizini Baščaršijskog trga. Ulica je nastala u 16. vijeku. Naziv je dobila po zanatlijama halačima koji su se bavili obradom pamuka i vune, te izradom jorgana.[2]

HistorijaUredi

Daira je arapska riječ i znači krug, kružnica, a u arhitektonskom smislu označava poseban skup trgovačkih magaza (robnih skladišta) formiranih oko jednog zajedničkog dvorišta pod jednim krovom i sa jednim zajedničkim ulazom s ulice u dvorište.[3]

Takvih objekata bilo je jedino u Sarajevu. U drugim trgovačkim mjestima Bosne i Hercegovine, nije ih bilo.[4] U Sarajevu je bilo pet daira i sve su nastale u XVIII stoljeću, nakon velikog i najkatastrofalnijeg požara iz 1697. god. Jedna je sagrađena u Halačima, druga blizu stare Careve ćuprije, treća kraj Čekrekčijine džamije, četvrta uz Staru pravoslavnu crkvu, a peta u današnjoj Kundurdžiluk ulici.

Hadžimuratovića daira u Halačima sagrađena je nešto prije januara 1776., a sagradio ju je sarajevski trgovac Hadži Ibrahim, sin Hadži Muratov. Tokom 1952. godine izvršena je restauracija od strane Muzeja grada Sarajeva pod nadzorom Juraja Neidharta. Adaptacija i rekonstrukcija je urađena 1964 za potrebe Ugostiteljsko preduzeće „Beograd“ – Sarajevo, a kasnije ga koristi ugostiteljsko preduzeće „Balkan“. Koristilo ga je i Muslimansko dobrotvorno društvo „Merhamet“. Objekat je mješovitog vlasništva – privatnog i vakufskog.

OpisUredi

Daire se sastoje od trinaest jednospratnih magaza postavljenih oko kvadratnog dvorišta. Vanjski zidovi su masivni, izvedeni od kamena i cigle. Donja zona zidova, u visini zida unutrašnje fasade, izvedena je od nepravilno klesanog kamena čija struktura je ostavljena vidljiva. Gornja zona zidova je izvedena od cigle i na ulaznoj zapadnoj fasadi je malterisana. Unutrašnji zidovi, odnosno zidovi magaza, su masivni i izvedeni od kamena čija struktura je ostavljana vidljiva.

U prostoru Velikih daira danas je smještena Art Kuća sevdaha koja na posebno lijep način čuva sjećanje na sevdalinku i čuvene izvođače te bosanske narodne pjesme. U Muzeju se nalaze njihove biografije, instrumenti na kojima su svirali, značajne nagrade koje su dobili, plakati kojima su najavljivani njihovi nastupi, arhivski snimci, odjeća...

LiteraturaUredi

  • Nedžad Kurto - Sarajevo 1492-1992, Oko, Sarajevo.
  • B. Zlatar, M. Ganibegović, Š. Gavraović, V. Žujo. Sarajevo, ulice, trgovi, mostovi, parkovi i spomenici – općina Centar. Sarajevo: “Mediapress”, 2007.

ReferenceUredi

  1. ^ "Velike Daire u Sarajevu". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 9. 2018.[mrtav link]
  2. ^ "Alija Bejtić: Ulice i trgovi Sarajeva – Topografija, geneza, topinimi". Muzej grada Sarajeva, Sarajevo, 1973. Pristupljeno 13. 9. 2016.
  3. ^ "Alija Bejtić: Spomenici osmanlijske arhitekture u Bosni i Hercegovini". Muzej grada Sarajeva, Sarajevo, 1973. Pristupljeno 13. 9. 2016.
  4. ^ "HAMDIJA KREŠEVLJAKOVIĆ - SARAJEVSKE DAIRE" (PDF). Naše starine I, Godišnjak zemaljskog Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NR Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1953. Pristupljeno 13. 9. 2016.

Vanjski linkoviUredi