Hadži Balina džamija

Hadži Balina džamija je mostarska džamija koja se nalazila između ulica braće Ćišića, braće Šarića i Sirkina sokaka u Brankovcu, sve do 1950. godine. Džamija je zadužbina izvjesnog Balije, sina Muhamedovog. Prvobitni izgled nije uključivao munaru, što se vidi iz vakufname od šerefe i postavljeni krov na džamiji. Kamenu munaru uz džamiju 1762. godine sagradio je slijepi Osman ef. Golić. Oskudne informacije o hadži Balijinom porijeklu imamo samo iz njegove sačuvane vakufname koja pruža podatke i o članovima njegove uže porodice, kao i podatke o zadužbinama koje je on osnovao i uvakufio. Prema predaji, od hadži Balije porijeklo vode i članovi mostarske porodice Balića.

Imamsku dužnost u ovoj džamiji godinama je obavljala ugledna porodica Karabeg. Hadži Balija sagradio je i uvakufio džamiju i mekteb u Mostaru, dva mosta preko Neretve u Konjicu i Glavatičevu, karavan-saraj na Borcima iznad Konjica te jednu čatrnju na Rujištu u Zijemljima. Za izdržavanje ovih zadudžbina vakif je uvakufio devet dućana u Mostaru i 300.000 akči u gotovini. Vakuf je u svom posjedu imao dvije kuće, tri dućana, voćnjak i harem a pripadao mu je sav prostor koji se prostirao od džamije do pravoslavnog groblja iznad stare pravoslavne crkve.

Ispred džamije nalazi se mezar Mustafe Sidki ef. Karabega, uglednog mostarskog muftije kojeg su mostarski prvaci ubili u ljeto 1878. godine jer nije htio izdati fetvu za borbu protiv austrougarskih vojnih formacija. Džamija je srušena 1950. godine iako nije bila u ruševnom stanju. Kamen od džamije u potpunosti je zdrobljen i šut je iskorišten kao nasip za lokalne puteve. Stručni arheološki tim predvođen arheologom Enverom Imamovićem vršio je iskopavanja na ovom lokalitetu u januaru 2009. godine, gdje su pronađeni temelji hadži Baline džamije i nekoliko obrađenih kamenih cjelina sa arapskim natpisima.