Sivi medvjed
Sivi medvjed ili grizli (latinski: Ursus arctos horribilis) je životinja iz porodice medvjeda, podvrsta mrkog medvjeda (latinski: Ursus arctos), veoma velika i teška životinja.
| Sivi medvjed | |
|---|---|
| Status zaštite: Smanjeni rizik (lc) | |
 | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Animalia |
| Koljeno | Chordata |
| Razred | Mammalia |
| Red | Carnivora |
| Porodica | Ursidae |
| Rod | Ursus |
| Vrsta | Ursus arctos |
| Podvrsta | U. a. horribilis |
| Trojno ime | |
| Ursus arctos horribilis (Ord, 1815.) | |
 Rasprostranjenost u postglacijalu, povijesti i danas | |
Etimologija
urediNaziv "grizli" nastao je od engleske riječi "grizzled", što znači sijeda kosa, a odnosi se na njegove sivkaste dlake na krznu. Američki prirodnjak George Ord pogrešno je shvatio riječ kao "grisly", pa je u latinski naziv uvrstio riječ horribilis.[1]
Rasprostranjenost i stanište
urediSivi medvjed živi u Sjevernoj Americi i Evroaziji. Većina njih živi u sjeverozapadnom dijelu Sjeverne Amerike. Njena staništa su uglavnom planinska područja, jer je veliki dio ostalih staništa prepun ljudskih aktivnosti. Iako su njegova staništa puna drveća, odrasli grizli nije sposoban popeti se na njih.[2]
Izgled
urediVećina ženki grizlija teži 130–200 kg, dok je prosječna težina mužjaka 180–360 kg. Jednom mužjaku je izmjereno 680 kilograma.[3] Na jugu Sjeverne Amerike ovi medvjedi su mnogo lakši. Prosječna dužina tijela je 198 cm, sa rasponom ramena od 102 cm.[4] Novorođeni mladunci teže manje od pola kilograma.
Iako njegova boja može biti zlatna ili gotovo crna, krzno grizlija je tipično smeđe sa bijelim ili sivkastim vrhovima.[5] Tijelo mu je snažno, udovi dugi i mišićavi. Njegov rep je samo mali panj, dok mu je glava velika i okrugla. Kandže su smeđe boje i služe za iskopavanje hrane, a svaka od njih je duga oko 9 cm.[6]
Ponašanje
uredi
Sivi medvjed je usamljena životinja, aktivna i danju i noću. Dok su visoke temperature, uglavnom spava, a najaktivniji je kada su temperature malo niže i u sumrak. Unatoč ogromnim dimenzijama, medvjed grizli može postići brzinu i do 60 km/h na kratkim udaljenostima. Iako ovaj medvjed pripada redu zvijeri, i ima isti sistem kao i svi pripadnici tog reda, on je zvijer. Plini na velike sisare ako su dostupni, kao što su losovi, wapiti, ovce, američki bizoni, sobovi, pa čak i američki crni medvjed. Hrani se i ribom, kao što su losos, pastrmka i smuđ. Takođe zna da jede strvinu. Takođe ima dobro razvijeno čulo mirisa, bolje od lovačkog psa, i može detektovati hranu na velikim udaljenostima.[7] Obično hoda na sve četiri noge, a kada želi nešto bolje da vidi, stane na zadnje noge. Miroljubiv je, pokušava da izbegne sukobe, ali je veoma temperamentan i lako i brzo se naljuti.
Hibernira tokom zime, a za to se priprema u kasno ljeto ili u jesen nakupljanjem masnog tkiva. Tokom priprema za hibernaciju dobija oko 1,5 kilograma dnevno.[7] Hibernacija više služi kao adaptacija na nedostatak hrane nego na hladnoću i traje 5-8 mjeseci.[7]
Ishrana
urediIako ovaj medvjed pripada redu zvijeri, i ima isti sistem kao i svi pripadnici tog reda, on je zvijer. Njegov plijen su veliki sisari ako su dostupni, kao što su losovi, wapiti, ovce, američki bizoni, sobovi, pa čak i američki crni medvjed. Hrani se i ribom, kao što su losos, pastrmka i smuđ. Takođe zna da jede strvinu.
Iako ishrana medvjeda grizlija uvelike ovisi o regionalnim i klimatskim promjenama, biljke čine oko 80-90% njegove prehrane.[8] Veliki dio čine razne bobice, koje uključuju borovnicu, kupinu, brusnicu i druge. Insekti kao što su bubamare, mravi i pčele su lako dostupni i grizli ih jede dosta. Kada je hrane u izobilju, hrani se u grupama.
Razmnožavanje
uredi
Grizli ima jednu od najnižih reproduktivnih stopa od svih kopnenih životinja u Sjevernoj Americi.[9] Tome uvelike doprinose različiti faktori životne sredine. Polnu zrelost dostiže u dobi od najmanje pet godina.[9] Sezona parenja je u junu i julu. Međutim, jaje ostaje u maternici dugo vremena prije nego što se implantira u njenu sluznicu. Trudnoća traje 180-270 dana.[7] Ženka medvjeda rodi između jednog i četiri medvjeda svake druge godine, ali obično dva. Mladunci se rađaju u januaru ili februaru, dok majka hibernira u jazbini. Dugi su oko 30 centimetara, a teški su manje od pola kilograma. U prvom mjesecu nakon rođenja su slijepi i gluvi. Dve do tri godine o njima brine majka, a onda započinju samostalan život.
Grizli i čovjek
urediIndijanci su u prošlosti često lovili grizlija. Krzno mu se koristilo za odjeću i ćebad, dok su mu kandže i zubi služili kao ukras. U primitivnim religijama obožavan je kao totem.
Grizli rijetko napada ljude; ne vidi ih kao plijen i uglavnom izbjegava kontakt s ljudima.[10] Ovaj medvjed najčešće napada ljude ako ih nađe u blizini svog legla ili hrane. Zbog svoje velike snage, jedan ugriz medvjeda grizlija može uzrokovati ozbiljne ozljede ili čak smrt kod ljudi.
Izvori
uredi- ^ Wright, William Henry (1977) [1909], The Grizzly Bear, Lincoln, NE: University of Nebraska, pp. 28–29, ISBN 978-0-8032-5865-5
- ^ http://www.aquaticcommunity.com/bears/grizzly/habitat.php
- ^ Wood, G. The Guinness Book of Animal Facts and Feats. Sterling Pub Co Inc (1983), ISBN 978-0-85112-235-9
- ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 23. studenoga 2019. Pristupljeno 13. lipnja 2012.. Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|access-date=i|archive-date=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 15. listopada 2011. Pristupljeno 13. lipnja 2012.. journal zahtijeva
|journal=(pomoć); Provjerite vrijednost datuma u parametru:|access-date=i|archive-date=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 25. svibnja 2011. Pristupljeno 13. lipnja 2012.. journal zahtijeva
|journal=(pomoć); Provjerite vrijednost datuma u parametru:|access-date=i|archive-date=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ^ a b c d http://www.defenders.org/grizzly-bear/basic-facts
- ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 3. siječnja 2011. Pristupljeno 13. lipnja 2012.. journal zahtijeva
|journal=(pomoć); Provjerite vrijednost datuma u parametru:|access-date=i|archive-date=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ^ a b "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 31. ožujka 2009. Pristupljeno 13. lipnja 2012.. journal zahtijeva
|journal=(pomoć); Provjerite vrijednost datuma u parametru:|access-date=i|archive-date=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ^ "Arhivirana kopija" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 23. kolovoza 2015. Pristupljeno 13. lipnja 2012.. journal zahtijeva
|journal=(pomoć); Provjerite vrijednost datuma u parametru:|access-date=i|archive-date=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
Literatura
uredi- Stephen Herrero: Bären - Jäger und Gejagte in Americas Wildnis, Müller Rüschlikon Verlag, Cham 1992, ISBN 3-275-01030-1
- Bernd Brunner: Eine kurze Geschichte der Bären. Claassen-Verlag, 2005, ISBN 3-546-00395-0.
- Charlie Russel, Maureen Enns: Die Seele des Bären. Unser Leben mit den Grizzlys von Kamtschatka. Goldmann-Verlag, 2002, ISBN 3-442-30993-X.
Eksterne veze
uredi
- Da li su grizli opasni? Arhivirana verzija originalne stranice od 16 avgust 2009 ( Wayback Machine
- www.canadianrockies.net
- Yellowstone Arhivirano 5. 6. 2012. na Wayback Machine Arhivirana verzija originalne stranice od 5 juna 2012 ( Wayback Machine )
- Indijanci medvjedi