Grgeč

Grgeč (lat. Perca fluviatilis) jeste široko rasprostranjena riba iz porodice grgeča (Percidae).

• Lokalni nazivi: kostriješ, bandar, buljež
• Maks. dužina: 55 cm
• Maks. težina: 4,5 kg
• Vrijeme mriješćenja: kraj marta - kraj aprila

Grgeč
Sistematika
Carstvo	Animalia
Koljeno	Chordata
Razred	Actinopterygii
Red	Siluriformes
Porodica	Percidae
Rod	Perca

Opis i građa

Grgeč je izduženog tijela i glave u mlađem dobu, dok kasnije postaje šireg tijela, više nalik biljojednim vrstama, posebno kod jedinki u stajaćim vodama. Glava je proporcionalna tijelu i nosi snažna, krupna usta. Peraja je dobro razvijena, a oba leđna su nešto viša kod grgeča iz tekućih voda. Leđna peraja su međusobno spojena, a prednje je oštro nazubljeno. Tijelo pokriva sitna ktenoidna krljušt, duboko usađena u kožu. Boja je u osnovi zelenkastožuta, s vertikalnim crnim prugama (od 5 do 8) duž bokova. Nijanse boje tijela, broj i debljina pruga mogu varirati i u okviru istog staništa, a posebno u zavisnosti od okoline. Životni vijek grgeča varira od populacije do populacije. U pojedinim populacijama jedva da pređe 6-7 godina, dok u nekima živi mnogo duže.

Navike, stanište, rasprostranjenost

Grgeč može živjeti u najrazličitijim staništima: u maloj, brzoj rijeci, u velikoj rijeci, u bari i močvari, u dubokom jezeru, kanalima, pa i u priobaljima slabo oslanjenih mora. Pri dužini od 4-7 mm hrani se račićima i planktonima. Pri dužini od 40–50 mm prelazi polako na ishranu sitnim beskičmenjacima faune dna: larve insekata, pretežno komaraca, ali i mlađ drugih riba. Dostizanjem dužine od 13-15 cm grgeč se pretežno hrani ribama, a nerijetko napada ribe svoje dužine.

U priobalnom pojasu boravi do kasne jeseni, kad sa padom temperature polako odlazi ka dubinama gdje prezimi. Preživljavanje zavisi od uspjeha u ishrani tokom prve godine života. Odrasli, krupni grgeči često su usamljeni, ali u mladosti love plijen i kao jatni predatori. Njihova brzina plivanja i ubrzanje nisu impozantni, te im pojedinačno većina riba lako umakne, ali mogu koristiti kolektivni lov u jatu, kad ono što promakne jednom može naletjeti sljedećem lovcu. Love isključivo danju, iz zasjede, najviše u zoru i sumrak, ali i preko dana, zavisno od potrebe za hranom i količine hrane. Noć provode u plitkoj priobalnoj vodi na dnu, potpuno neaktivni. Odrasli grgeči zimi, iz dubina, u toplim danima, periodično dolaze u pliće dijelove da nešto ulove, pa se zatim ponovo vraćaju u dubinu. U proljeće, kada se voda ugrije, grgeč se ponovo aktivira i kreće u lov.

Razmnožavanje

Ženke imaju samo jedan jajnik, nastao spajanjem prvobitna dva. Posebni jajovodi ne postoje. Mriješćenje se odvija na različitim područjima, pa i na raznim dubinama. Glavni stimulator mriješćenja je porast temperature. Ono se obavlja i danju i noću, a traje od sedmice do mjesec dana, obično 10-14 dana. Na mrijestilišta dolaze najprije mužjaci, tek 2-3 dana kasnije i ženke. Pred mriješćenje ženka obično pliva u krug, da bi zatim lučnim savijanjem tijela i kontrakcijama izbacila ikru (u roku od 5 sekundi) u vidu dugačke, spiralno izuvijane trake duge do 2,1 m i široke 5–10 cm. Mužjaci, obično po dva (sa svakog kraja trake ka sredini po jedan), odmah poslije polaganja ikre plivaju i nad trakom izbacuju mliječ. Poslije mriješćenja u vremenu od oko pola sata i mužjaci, a naročito ženke, budu ošamućeni, izgubljenog osjećaja za ravnotežu, a potom se, oporavivši se, udaljavaju s mrijestilišta. Ikra poslije oplođenja ima prečnik od 2-3 mm. Inkubacija ikre traje od 8 do 14 dana, u zavisnosti od temperature vode. Tek izvaljena mlađ duga je između 4 i 6 mm. Optimalna temperatura je 14 stepeni - tada je preživljavanje ikre i mlađi najveće.

U našim uslovima mriješćenje grgeča nastupa od posljednjih 10 dana marta do kraja aprila, a u hladnijim godinama do početka maja. Spolnu zrelost ženke stječu u 4. godini, a neki mužjaci i godinu dana ranije. Kada pređu na ishranu ribom, odrasli spolno zreli grgeči riješili su većinu svojih životnih problema. Posebno je to vidljivo kod ženki i stopa smrtnosti tih uzrasta je izuzetno mala i nepromjenjiva. Rast je, poslije izrazitog ubrzanja u 4, 5. i 6. godini starosti, nešto usporeniji, ali stalan i sasvim solidan. Poslije izvaljivanja, mlađ je u mirnim dijelovima priobalja. Kako se plivački osposobljava, kreće ka otvorenoj vodi, u ishranu planktonom pri površini. Početkom ljeta, pri veličini od oko 5 cm, vraća se u priobalje ili na dno do dubine od oko 3 m i prelazi na ishranu faunom dna.

Reference

• Grgeč