Amazonija
Amazonija je veliko šumsko prostranstvo na sjeveru Južne Amerike. Ime je dobilo po rijeci Amazon. Amazonija zauzima oko 5 500 000 km2.
Amazoníja je najveća svjetska prašuma. Zauzima oko jedne trećine Južne Amerike na dijelu oko rijeke Amazon. To je ujedno i područje sa najvećom svjetskom bioraznolikošću, sa procijenjenom vrijednošću od oko 390 milijardi stabala podijeljenih u 16.000 biljnih vrsta[1].
Područje prašume proteže se kroz 9 država, najveći dio, oko 60%, je smješteno u Brazilu. Ostale države koje dijele ovo šumsko bogatstvo su: Kolumbija, Peru, Venecuela, Ekvador, Bolivija, Gvajana, Surinam i Francuska Gvajana.
Ekonomski razlozi su doveli do nekontrolisane sječe šumskih sortimenata, a što je dalje izazvalo probleme kao što su erozija, poplave i klimatske promjene, a ujedno se na taj način uništavaju staništa mnogih biljaka i životinja.
U prašumi također žive mnoga domorodačka indijanska plemena.
Geologija
urediGeolozi smatraju da su Andi, prilikom sudara geoloških ploča, zaokružili sve vode Južne Amerike. Erozijom istočne obale one su potekle ka Atlantskom okeanu, stvorivši Amazoniju, nazvanu još i "pluća čovječanstva".[2]
Reference
uredi- ^ "Field Museum scientists estimate 16,000 tree species in the Amazon". Field Museum. 17. 10. 2013. Arhivirano s originala, 7. 12. 2019. Pristupljeno 18. 10. 2013.
- ^ "Predstavljamo sedam čuda prirode (sa sajta ritamgrada.rs)". Arhivirano s originala, 1. 1. 2014. Pristupljeno 12. 2. 2014.
Nedovršeni članak Amazonija koji govori o geografiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
