Fokus ili žižna tačka ogledala i sočiva označava u geometrijskoj optici tačku u kojoj se paralelne zrake svjetlosti, prolazeći kroz optički aparat, lome u jednu tačku na optičkoj osi.

Fokus se obilježava sa F, a tačka na optičkoj osi kao žižna daljina (f) od centra optičkog aparata (glavna osa). Fokus predstavlja osobinu optičkog sistema i ne zavisi od situacije primanja svjetlosti ni od fokusiranja.

Postoje optički sistemi kao što su mikroskop i teleskop kod kojih se u njihov fokus stavlja drugo sočivo, čime dolazi do posmatranja prve slike od prvog sočiva kao predmet drugog sočiva (prvo sočivo uvećava, a zatim drugo sočivo dodatno uvećava).

Gore navedeno ne važi samo za vidljivi spektar, koji pokriva raspon od 400 nm do 700 nm, nego i za ultraljubičasti spektar i toplotne zrake koje se također mogu fokusirati u žižnu tačku. Naprimjer, kada se uzme povećalo (lupa), pomoću fokusiranja Sunčevih zraka u jednu tačku, koncentracijom nastajuće toplotne energije, mogao bi se zapaliti neki potpalni materijal (poput piljevine ili slame) postavljen na list papira. Taj efekt uzročnik je najvećeg broja požara u Australiji i Americi (npr.:, kroz krhotine razbijenih staklenih boca).

Laseri, odnosno njihove zrake fokusiraju se sabirnim sočivima i mogu se koristiti za obradu raznih materijala i razne funkcije (bušenje, sječenje, zavarivanje, kaljenje itd.), zavisno od toga gdje je fokus (u materijalu za obradu, na njemu ili preko njega).


Nedovršeni članak Fokus koji govori o fizici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.