Firuz-begov hamam
Firuz-begov (Feriz-begov, Firus-begov) hamam je arheološko nalazište koje se nalazi u Sarajevu u blizini Baščaršijskog trga u ulici Prote Bakovića. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika je na sjednici održanoj od 28. marta do 1. aprila 2008. godine, donijela odluku kojom se mjesto i ostaci historijske građevine Firuz-begov hamam u Sarajevu proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.[1]
Historija
urediBosanski sandžak-beg, Feriz-beg (umro prije 1526.), je sagradio hamam za potrebe svoje medrese između 1505. i 1512. godine. Ovaj hamam je svakako građen 1509., jer 11. maja 1509. godine vidimo da je dubrovačko Vijeće umoljenih privatilo Feriz-begovu molbu i poslalo je u Sarajevo dva zidara i četiri pomoćna radnika za potrebe gradnje ovog objekta. Hamam se spominje u vakufnami Čekrekčije hadži Muslihudina Mustafa (osnivača Čekrekčijine džamije) 1520. godine. U drugom dokumentu iz 1566. godine spominje se da je kirija hamama iznosila 6.600 akči, što je mnogo veća kirija u odnosu na ostale hamame, upravo zbog svoje lokacije u središtu Baščaršije. Feriz-begova medresa je uništena 1697. godine prilikom pohoda Eugena Savojskog na Sarajevo i nikada nije obnavljana, dok je hamam sačuvan. Godine 1736. bivši bosanski defterdar Sadik ef. Ćurčić je tražio od mutevelije Firuz-begovog vakufa da se voda iz ovog vodovoda uvede u svoju kuću u Jahja-pašinoj mahali (danas Ćurčića mahala). Mutevelija vakufa mu je udovoljio molbi.[1][2]
Hamam je djelovao još početkom 19. vijeka, međutim, oko 1810. godine pojedini dijelovi objekta su propadali i pošto vakuf nije imao novca da popravi, hamam je zatvoren. Godine 1849. hamam je prodan pjesniku Fadil-paši Šerifoviću. Ipak, ovo nije bila obična kupovina, jer se vakufi ne smiju prodavati, nego uzakonjena uzurpacija, što se može vidjeti u ispravi te godine. Hamam je krajem 19. i početkom 20. vijeka bio u lošem stanju zbog čega pred Prvi svjetski rat skoro u potpunosti srušen. Poslije Drugog svjetskog rata na dijelovima ostataka ove zgrade izgrađen je poslovni prostor preduzeća “Instalater”, a kasnije ovaj prostor postaje ugositeljski objekt sa ljetnom baštom. Nakon rata u Bosni i Hercegovini, ovaj objekt nije više u upotrebi. Godine 2007. Fabrika duhana kupuje arheološko područje Firuz-begovog hamama.[1][3] Dvije godina kasnije započela je rekonstrukcija hamama. Izvođač radova bio je Udruženje “Društvo arheologa 1894”. Predviđen rok za završetak radova je bio mart 2010. godine, ali obnova hamam nikada nije završena. Grad Sarajevo je 2020. godine pokrenuo akciju otkupa lokacije Firuz-begovog hamama kako bi do 2023. od ovog prostora napravili novu atraktivnu turističku lokaciju. Ispod hamama su 2008. godine pronađeni tuneli (hipokaus) koji su služili za grijanje i osiguravanjem tople vode za kupatila.[4]
Opis
urediFiruz-begov hamam je dvostruki, i imao je muški i ženski dio. Skoro sve prostorije su bile presvođene kubetima, a ulaz je bio sa Baščaršijskog trga. Voda za hamam je dovedena sa dva vrela, jednog sa sela Mrkovići, a drugog sa Sedrenika. Dužina sjeverne stranice hamama iznosi 32,50m, dužina istočne stranice prema trgu iznosi 24,00m, dužina zapadne stranice prema ulici Prote Bakovića iznosi 15,00m, a dužina južne stranice prema ulici Ćulhan iznosi 28,00m. Danas su sačuvane samo zidine ovog hamama i u ruševnom je stanju. Najbolje je očuvan istočni dio objekta. Arheološko područje Firuz-begov hamam je potpuno ograđeno i nije moguće ga pristupiti.[1][3]
Reference
uredi- ^ a b c d "Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika". old.kons.gov.ba. Arhivirano s originala, 4. 8. 2022. Pristupljeno 7. 7. 2022.
- ^ Kreševljaković, Hamdija, (1991), Izabrana djela III - banje, vodovodi, hanovi i karavansaraji, str. 57, Svjetlost
- ^ a b Kreševljaković, Hamdija, (1991), Izabrana djela III - banje, vodovodi, hanovi i karavansaraji, str. 57-58, Svjetlost
- ^ "Grad Sarajevo želi obnoviti Firuz-begov hamam". Biznis Info. 8. 9. 2020. Pristupljeno 7. 7. 2022.