Feriz-beg

Feriz-beg je bosanski sandžak-beg i jedan je od slavnih vojskovođa sultana Bajazida II (vl. 1481–1512). O njegovom porijeklu postoje različita mišljenja. Po jednima je bošnjačkog porijekla, a po drugima je pripadao slavnoj osmanlijskoj porodici, grčkog porijekla, Mihaloglu. Dok je bio Skadarski sandžak-beg, Feriz-beg se proslavio u vojnim pohodima protiv Mletačke republike. Godine 1496, on je imenovan sandžak-begom Bosne i na toj je dužnosti ostao do 1498. godine. Sedam godina kasnije, on će ponovo biti postavljen za bosanskog sandžak-bega, gdje je namjesnikovao sve do 1512. godine. Dok je bio sandžak-beg Bosne, on je s Dubrovnikom održavao srdačne veze izmjenjujući darove. Dubrovčani su mu slali zidare i druge majstore da, uz domaće, rade na građevinama, što ih je on gradio. U hronikama nije zapisano da je za vrijeme Feriz-begovog upravljanja bilo kakvih ratova, upada akindžija ili napada. Šta je bilo s Feriz-begom nakon odlaska iz Bosne, nije poznato, ali se zna da je umro prije 1526. godine, jer se u ovoj godini spominje u jednoj vakufnami kao rahmetli.

Zadužbine Feriz-bega u Bosni

Kad je prvi put imenovan bosanskim sandžak-begom, podigao je jednu česmu, koju je obećao svom prethodniku Jahja-paši da će podići pred njegovom džamijom. Jedan krak pitke vode, koju je doveo sa Sedrenika, do nje je proveo. Kad je po drugi put došao da upravlja u Bosni, 1505. godine, on je dao sagraditi hamam 1509. godine na Baščaršiji, kojeg je uvakufio za svoju medresu. Ovaj hamam je imao muško i žensko odjeljenje kao i Isa-begov. Pošto zakupnina nije bila dovoljna za njegovo održavanje, prestao je raditi i stoga je postao podložan rušenju, da bi dugo bio ruševan više od dvije trećine. Ovaj hamam je konačno srušen uoči Prvog Svjetskog rata. Poslije hamama, on je dao sagraditi prije 1512. godine, prvu medresu u Sarajevu u "Hubjar-aginoj mahali", po kojoj je bio prozvan i jedan dio Sarajeva "Medreseta". To je bila najstarija škola ove vrste u Sarajevu, a propala je u požaru 1697. godine. Oko kupališta sagradio je više magaza i dućana, i to je sve uvakufio za izdržavanje medrese. Blizu vrela Sedrenik u Muzderiji pod Panjinom Kulom, imao je prostran ljetnikovac koji je prozvan "Pašini konaci". Zna se da je ostavio vakufa u Carigradu, a valjda i po koju zadužbinu.

Reference

• Bišćević Vedad, "Bosanski namjesnici Osmanskog doba (1463-1878)" Sarajevo, 2006.

• Hadžihuseinović Salih Sidki Muvekit, "Povijest Bosne - I Knjiga" Sarajevo, 1999.

Prethodi:	Sandžak Bosna 1496. - 1498.	Slijedi:
Jahja-paša		Skender-paša Mihaloglu

Prethodi:	Sandžak Bosna 1505. - 1512.	Slijedi:
Skender-paša Mihaloglu		Hadum Sinan-beg Borovinić