Evropska makroseizmička skala
Evropska makroseizmička skala (engleski: European macroseismic scale, EMS) predstavlja osnovu za procjenu seizmičkog intenziteta u evropskim zemljama, a koristi se i u nizu zemalja izvan Evrope. Objavljena je 1998. kao nadopuna probne verzije iz 1992. i naziva se "EMS-98".
Historija EMS-a počela je 1988, kada je Evropska seizmološka komisija (ESC) odlučila pregledati i ažurirati Medvedev–Sponheuer–Karnikovu skalu (MSK-64), koja se u svom osnovnom obliku u Evropi koristila gotovo četvrt stoljeća. Nakon više od pet godina intenzivnog istraživanja i razvoja te četverogodišnjeg razdoblja testiranja, nova skala službeno je objavljena. Godine 1996. na 25. sjednici generalne skupštine ESC-a u Reykjavíku donesena je rezolucija kojom se preporučuje da države članice Evropske seizmološke komisije usvoje novu skalu.
Evropska makroseizmička skala EMS-98 prva je skala seizmičkog intenziteta namijenjena poticanju saradnje između inženjera i seizmologa umjesto da je koriste samo seizmolozi. Nju prati detaljni priručnik, koji uključuje smjernice, ilustracije i primjere primjene.
Za razliku od skala magnitude zemljotresa, koje izražavaju seizmičku energiju oslobođenu zemljotresom, intenzitet EMS-98 označava koliko snažno zemljotres utječe na određeno mjesto. Evropska makroseizmička skala ima 12 stepeni, kako slijedi:
I. Neosjetan. | Registriraju ga samo seizmografski instrumenti. | |
---|---|---|
II. Jedva osjetan. | Vibraciju osjećaju samo pojedini ljudi koji miruju u svojoj kući, posebno na gornjim spratovima zgrada. | |
III. Slab. | Vibracija je slaba i nekoliko ljudi osjeća je u zatvorenome. Ljudi koji miruju osjećaju njihanje ili lagano drhtanje. Primjetno micanje mnogih predmeta. | |
IV. Većinom opažen. | Mnogi ljudi u zatvorenom osjećaju zemljotres, ali malo ko na otvorenome. Neki ljudi probudit će se iz sna. Nivo vibracija može izazvati strah. Prozori, vrata i posuđe zveckaju. Viseći se predmeti njišu. Nema oštećenja na zgradama. | |
V. Jak. | Većina ljudi u zatvorenome osjeća zemljotres, a mnogi i na otvorenome. Mnogi se bude iz sna. Nekolicina juri van zgrada. Cijeli dijelovi svih zgrada drhte. Većina predmeta znatno se ljulja. Porculan i staklo zveckaju. Vibracija je jaka. Visoki i teški predmeti prevrnu se. Vrata i prozori otvaraju se ili zatvaraju. | |
VI. Donekle štetan. | Osjećaju ga svi u zatvorenome, a mnogi ili većina na otvorenome. Mnogi ljudi u zgradama prestrašeni su i trče van. Predmeti padaju sa zidova. Mala oštećenja na zgradama; naprimjer, nastaju sitne pukotine u malteru i otpadaju mali komadići maltera. | |
VII. Štetan. | Većina ljudi uplašena je i trči na otvoreno. Namještaj se pomiče i mnogi predmeti padaju s polica. Mnoge zgrade trpe blagu do umjerenu štetu. Pukotine na zidovima; djelomično urušavanje dimnjaka. | |
VIII. Vrlo štetan. | Namještaj se može prevrnuti. Mnoge zgrade ili većina njih trpe oštećenja: dimnjaci padaju; na zidovima se pojavljuju velike pukotine i nekoliko zgrada može se djelomično urušiti. Zemljotres mogu primijetiti ljudi koji voze automobile. | |
IX. Destruktivan. | Spomenici i stubovi padaju ili se uvijaju. Mnoge obične zgrade djelomično se urušavaju, a neke potpuno. Prozori se razbijaju. | |
X. Vrlo destruktivan. | Mnoge se zgrade urušavaju. Mogu se vidjeti pukotine i klizišta. | |
XI. Razoran. | Većina se zgrada urušava. | |
XII. Potpuno razoran. | Gotovo su sve građevine uništene. Tlo se mijenja. | |
Za punu verziju koristiti link u "Vanjskim linkovima". |