Etil grupa

Etil grupa je alkil substituent koji nastaje od etana (C₂H₆). Formula mu je –C H₂C H₃, uz vrlo čestu skraćenicu et. Oznaka etil u IUPAC nomenklaturi organske hemije se uzima za zasićene dvougljične funkcijske grupe u molekuli, dok prefiks et označava prisustvo dva ugljikova atoma u molekuli.^[1]^[2]^[3]

Etilacija

Etilacija je formiranje spoja uvođenjem etil grupe. Najšire prakticirani primjer ove reakcije je etilacija benzena. Etlirajući agens je etilen.

Procjenjuje se da ga je u 1999. proizvedeno preibližno 24,7 miliona tona.^[4] Etilbenzen je jedan od prekursora stirena, koji je zatim prekursor polistirena.

Mnogi spojevi koji sadrže etil grupu nastaju elektrofilnom etilacijom, tj. tretmanom nukleofila izvorima Et⁺. Takav agens je trietiloksonium-tetrafluoroborat [Et₃O]BF₄. Kod dobrog nukleofila, uključeno je manje elektrofilnnih reagenasa, kao što su etil-halidi.

Stereohemija

U nesimetričnim metilnim spojevima, metilenski protoni u etil supstituentu su diasterotopni. Hiralni reagensi su poznati po stereoselektivnom modificiranju takvih supstituenata.

Etimologija

Naziv grupe je izvedeno iz imena Etera, prvorođenca grčkog elementarnog Boga zraka (u to vrijeme opći pojam za bilo vrlo isparljiv spoj) i "hyle", pozivajući se na "stvari". Ime "etilni" je u 1835. skovao švedski hemičar Jöns Jakob Berzelius. U 1834., njemački hemičar Justus Liebig je tvrdio je da grupa C₂H₅ predstavlja "radikal" (grupu atoma koja se ne podvrgava promjenama tokom hemijske reakcije). U prikazu Liebigovih nalaza, a u odnosu i na ostale srodne, Berzelius je skovao imena "metil" i "etil", za "radikale" CH₃ i C₂H₅.^[5]^[6]^[7]

Također pogredajte

Reference

^ Voet D, Voet J. . (1995). Biochemistry, 2nd Ed. Wiley.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
^ Atkins P., de Paula J. (2006). Physical chemistry, 8th Ed. San Francisco: W. H. Freeman. ISBN 0-7167-8759-8.
^ Whitten K.W., Gailey K. D. and Davis R. E. (1992). General chemistry, 4th Ed. Philadelphia: Saunders College Publishing. ISBN 0-03-072373-6.
^ Vincent A. Welch, Kevin J. Fallon, Heinz-Peter Gelbke "Ethylbenzene" Ullmann’s Encyclopedia of Industrial Chemistry, Wiley-VCH, Weinheim, 2005. doi:10.1002/14356007.a10_035.pub2
^ Jacob Berzelius, Årsberättelsen om framsteg i fysik och kemi [Annual report on progress in physics and chemistry] (Stockholm, Sweden: P.A. Norstedt & Söner, 1835)
^ https://books.google.com/books?id=1DM1AAAAcAAJ&pg=PA376#v=onepage&q&f=false p. 376].
^ https://books.google.com/books?id=a4s1AAAAcAAJ&pg=PA381#v=onepage&q&f=false 381.]

Vanjski linkovi

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Etil grupa

[<“Volet“-1] Voet D, Voet J. . (1995). Biochemistry, 2nd Ed. Wiley.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)

[<“Atkins“-2] Atkins P., de Paula J. (2006). Physical chemistry, 8th Ed. San Francisco: W. H. Freeman. ISBN 0-7167-8759-8.

[<“Whitten“-3] Whitten K.W., Gailey K. D. and Davis R. E. (1992). General chemistry, 4th Ed. Philadelphia: Saunders College Publishing. ISBN 0-03-072373-6.

[4] Vincent A. Welch, Kevin J. Fallon, Heinz-Peter Gelbke "Ethylbenzene" Ullmann’s Encyclopedia of Industrial Chemistry, Wiley-VCH, Weinheim, 2005. doi:10.1002/14356007.a10_035.pub2

[5] Jacob Berzelius, Årsberättelsen om framsteg i fysik och kemi [Annual report on progress in physics and chemistry] (Stockholm, Sweden: P.A. Norstedt & Söner, 1835)

[6] ttps://books.google.com/books?id=1DM1AAAAcAAJ&pg=PA376#v=onepage&q&f=false p. 376].

[7] ttps://books.google.com/books?id=a4s1AAAAcAAJ&pg=PA381#v=onepage&q&f=false 381.]

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]