Elbit Hermes 450

Prva jednomotorna verzija Elbit Hermesa 450 je poletjela sredinom 1990tih. Letjelicu 1997. kupuje izraelska vojska gdje postaje operativna 2000. Iste godina je poletjela i prva dvomotorna verzija Hermesa 450. Taj model je 2003. testiran u programu uvođenja nove bespilotne letjelice u službu američkih oružanih snaga.

Elbit Hermes 450
ProizvođačElbit Systems
Prvi let1994 Izmijeni na Wikipodacima
Statusu upotrebi
Glavni korisnikIzrael
Proizveden1998–danas
Cijena2 miliona $

Korisnici

uredi
  •   Izrael: primarni korisnik. Izraelske zračne snage imaju eskadron sastavljen od bespilotnih letjelica Elbit Hermes 450 u zračnoj bazi Palmachim, južno od Tel Aviva. Riječ je o prilagođenim jurišnim letjelicama koje su opremljene s dva AGM-114 Hellfire projektila ili (prema različitim izvorima) s dvije Rafael rakete. Prema izraelskim, palestinskim, libanskim i nezavisnim izvještajima, izraelska jurišna letjelica je intenzivno korištena na pojasu Gaze kao i tokom izraelsko-libanskog sukoba 2006. te bombardiranja Sudana 2009.
  •   Azerbejdžan:[1] 2008. godine je naručeno deset bespilotnih letjelica Elbit Hermes 450. 12 septembra 2009. su oružane snage nepriznate republike Nagorno-Karabah iznad svog zračnog prostora oborile jednu bespilotnu letjelicu.[2] Preliminarnim istraživanjem koje su provele vlasti Nagorno-Karabaha utvrđeno je da se radi o modelu Elbit Hermes 450.[3]
  •   Bocvana[4]
  •   Brazil: brazilsko ratno zrakoplovstvo je od decembra 2009. zakupilo jedan Hermes 450 na rok od jedne godine radi testiranja i ispitivanja bespilotne letjelice zajedno s kopnenom vojskom i mornaricom.[5] Postoje planovi za kupnjom još dvije letjelice.[6]
  •   Kipar: ciparske zračne snage u svojem sastavu imaju jedan eskadron bespilotnih letjelica koji je sastavljen od Hermes 450.
  •   Gruzija: gruzijska vojska je koristila Hermes 450 za potrebe izviđanja odmetnute pokrajine Abhazije a neki zrakoplovi su oboreni.
  •   Hrvatska:[7] nakon Elbitovog manjeg modela Skylark, hrvatska vojska je naručila i Hermes 450 koji je dostavljen krajem 2007.
  •   Meksiko: meksičkim zračnim snagama letjelice su dostavljene 2009.[8][9]
  •   Sjedinjene Američke Države: američko Ministarstvo obrane je testiralo i ispitivalo Hermes 450 radi potrebe uvođenja nove bespilotne letjelice u službu. Testiranja su obavljena u mornaričkoj zračnoj bazi Fallon.[10] Također, 2004. su dvije letjelice testirane za potrebe američke pogranične patrole.
  •   Singapur: singapursko Ministarstvo obrane je najavilo da će u vlastitom ratnom zrakoplovstvu dodati Elbit Hermes 450 u flotu bespilotnih letjelica.[11]
  •   Ujedinjeno Kraljevstvo: Hermes 450 se koristi u 32. pukovniji Kraljevske artiljerije u sklopu vojnih operacija u Afganistanu i Iraku. Britanska verzija jedina od svih koristi laserske žiroskope u sklopu vlastitog inercijalnog navigacijskog sistema te ne može na krilo montirati naoružanje. Hermes 450 je bio temelj za razvoj britanske verzije Watchkeeper WK450 čiji je razvoj započeo u julu 2005. u suradnji s grupacijom Thales. Namjera je da 2010. godine Watchkeeper zamijeni Hermes 450.

Taktičko-tehničke karakteristike

uredi
Podaci Jedinice
Godina produkcije 1998 - danas
Firma Elbit Systems
Raspon krila 10,5 m
Dužina 6,1 m
Visina
Površina krila
Težina (prazan) 450 kg
Mogući tovar -
Težina (maksimalna pri startu)
Putnici -
Posada -
Brzina 176 km/h
Visina leta 5.486 m
Dužina leta 200 km
Pogon 1× UEL R802/902(W) Wankel motor
Snaga
Naoružanje AGM-114 Hellfire

Reference

uredi
  1. ^ "News.az". Arhivirano s originala, 9. 8. 2017. Pristupljeno 29. 3. 2014.
  2. ^ Azerbaijani Drone Reportedly Downed Over Nagorno-Karabakh
  3. ^ "Armenian military shoot down Israeli made drone operated by Azerbaijani armed forces". Arhivirano s originala, 24. 9. 2015. Pristupljeno 29. 3. 2014.
  4. ^ Flight Global.com
  5. ^ "Fab apresenta primeiro aviao nao tripulado". Arhivirano s originala, 23. 1. 2011. Pristupljeno 29. 3. 2014.
  6. ^ Brazil selects Elbit's Hermes 450 UAV
  7. ^ Military Factory.com
  8. ^ "Aviones no tripulados de las Fuerzas Armadas contra el crimen". Arhivirano s originala, 4. 8. 2009. Pristupljeno 29. 3. 2014.
  9. ^ Mexico buys drones, may use for marijuana search
  10. ^ "US success for UAV offered by Thales for Watchkeeper". Arhivirano s originala, 13. 3. 2007. Pristupljeno 29. 3. 2014.
  11. ^ Israeli-weapons.com