Dubravka (drama)

DUBRAVKA
Autor Ivan Gundulić, 1628.
Originalni naziv Dubravka
Jezik hrvatski
Vrsta djela drama u stihu
Pripovjedač / (drama)
Gledište / (drama)

O autoruUredi

O djeluUredi

Godine 1628. Gundulić se vraća pozorištu: izvodi se njegova drama u stihu Dubravka. Kao u Gundulićevim mladenačkim dramama, i u Dubravci se izmjenjuju osmeračke i dvanaesteračke partije, a dikcija je zasićena figurama. Medu njima važnu ulogu imaju metaforički upotrijebljeni nazivi za aspekte i sadržaje idilskoga krajolika. Kako se radnja drame ujedno i događa u idilskoj prirodi, metaforička i doslovna značenja često se prepleću do neraspoznatljivosti. U starijoj književnohistorijskoj literaturi Dubravka se, zbog brojnih idilsko-pastirskih scena, doživljavala kao pastorala, dok su noviji proučavatelji upozorili na njezinu vezu s baroknom melodramom, s kojom je povezuje alegoričnost poprišta, likova i zapleta. Prozirna politička alegoričnost Dubravke pridonijela je njenom uspjehu na hrvatskim pozornicama u 19. i 20. st. Česte izvedbe i tri komponovane verzije (Ivan Zajc, Antun Dobronić, Jakov Gotovac) načinili su je vjerovatno najpoznatijim Gundulićevim djelom, a njeni stihovi o „slatkoj slobodi" služili su kao geslo hrvatskim nacionalnim ideologijama.

RadnjaUredi

LikoviUredi

Jezik i stilUredi

Pastirska igra u tri čina; alegorijsko značenje; izmjena dvostruko rimovanih dvanaesteraca i osmeraca.

Također pogledajteUredi

Vanjski linkoviUredi


  Nedovršeni članak Dubravka (drama) koji govori o književnosti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.