Deuterij, poznat i kao teški vodik, je stabilni neradioaktivni izotop vodika kod kojeg se atomsko jezgro sastoji od protona i neutrona, za razliku od najčešće prisutnog izotopa vodika kojem se jezgro sastoji od samog protona. Atomska masa mu je 2,104 u.

Deuterij
bezokvira
bezokvira
Općenito
Druga imenaTeški vodik, teški hidrogen
Maseni broj2
SimbolH ili D
Broj neutrona1
Broj protona1
Podaci o nuklidu
Zastupljenost0,0156% (na Zemlji)
Vrijeme poluraspadastabilan
Atomska masa2,01410178 u
Spin1+
Višak energije13.135,720±0,001 keV
Energija vezivanja2.224,52±0,20 keV

Hemijski simbol deuterija je 2H ali se koristi i simbol D mada deuterij sam za sebe nije hemijski element. Hemijski se ponaša identično vodiku uz izraziti izotopski efekt. Dva izotopa se mogu razlikovati pomoću masene spektrometrije zbog ogromne razlike u atomskoj masi i nuklearne magnetne rezonancije zbog ogromne razlike u rezonantnim frekvencijama. Zbog izotopskog efekta i fizičke osobine spojevi deuterija mogu značajno da se razlikuju od vodikovih analoga; naprimjer, D2O, teška voda je viskoznija od H2O i ima znatno višu tačku topljenja. Atomsko jezgro deuterija naziva se deuteron, ima spin +1 pa je, prema tome, bozon.

Upotreba uredi

Deuterij je posebno koristan u protonskoj nuklearnoj magnetnoj rezonanciji. Da bi se izbjeglo preklapanje signala iz uzorka sa signalom iz rastvarača, većina NMR rastvarača je perdeuterisana, dakle, sav vodik je zamenjen deuterijem.

Također pogledajte uredi