Danica (hrvatski časopis)

Danica (Danicza Horvatzka, Slavonzka y Dalmatinzka) bio je prvi hrvatski književni i kulturni list.

Danica
Glavni urednik	Ljudevit Gaj
Učestalost izdavanja	sedmično
Izdavač	Ljudevit Gaj
Godina osnivanja	1835.
Prvo izdanje	1835.
Zemlja	Austrougarska
Jezik	hrvatski

Historija

Uz drugi broj "Novina Horvatzkih" 10. januara 1835. izlazi i njihov književni prilog: "Danicza Horvatzka, Slavonzka y Dalmatinzka".

Izlazio je u Zagrebu 1835–49, 1853, 1863–67. kao sedmični prilog »Novina Horvatskih«; pod naslovom »Danica ilirska« objavljivan 1836–43, 1848–49, te 1863–67. godine. Njen pokretač bio je Ljudevit Gaj. Pridonio je afirmaciji štokavskog narječja kao hrvatskog jezičkog standarda. Najvjerniji saradnici u Danici bili su Dragutin Rakovac, Ljudevit Vukotinović i braća Mažuranić.

Pravopisna reforma

Gaj je časopis Danicza horvatzka, slavonzka y dalmatinzka ispočetka štampao starim pravopisom. Umjesto jedinstvenih i sistematskih znakova iz Kratke osnove, on u 10, 11, i 12, broju Danicze predlaže uz – č, ž, š dvoslovne palatale; tj (za ć), gj, dj (za đ), lj, nj. Od 1838. umjesto crtice na j pisat će se tačka. Znak za glas ć preuzeo je iz poljske tradicije. Tako je uglavnom ostalo do danas. Koliko je novi pravopis funkcionalan, Gaj je pokazao upravo u broju u kojem starim pravopisom predlaže novi, ali zato novim pravopisom štampa Mihanovićevu Horvatsku domovinu koja će kasnije postati hrvatskom himnom, i Kačićevu Pếsmu Radovana i Milovana. Spojivši tako novim pravopisom savremeno stvaralaštvo i tradiciju, Mihanovića i Kačića, Gaj je zacrtao put kojim će krenuti Danicza, koja od broja 29, objavljenog 25. maja 1835, uvode štokavštinu kao književni jezik, te u skladu sa novim pravopisom mijenjaju naslov u Danica horvatska, slavonska i dalmatinska, a s godinom 1836. mijenjat će joj ime: časopis se zove „Danica ilirska” , a deviza pod kojom se uređuje značajna je za politički trenutak:

Narod bez narodnosti jest tếlo bez kosti.