Dan antifašističke borbe

Dan antifašističke borbe je državni praznik u Republici Hrvatskoj koji se slavi 22. juna.

Spomenik oslobođenja u Rijeci

Obilježava se u znak sjećanja na 22. juna 1941. kad je u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, ujedno i prva antihitlerovska vojna jedinica u tadašnjoj okupiranoj Hrvatskoj i Jugoslaviji.

Historija

Nacistička Njemačka je toga jutra napala Sovjetski Savez u operaciji pod kodnim nazivom Operacija Barbarossa. Time je poništen pakt Ribbentrop-Molotov o nenapadanju između ove dvije sile. Zbog takvih novonastalih okolnosti pripadnici Komunističke partije u Sisku našli su se u opasnosti, te su se iz grada povukli u okolicu - najprije u selo Žabno, a potom u šumu Brezovica kraj Siska. Ondje su osnovali Prvi sisački partizanski odred, koji je od prvih dana izvodio diverzije, osobito na željeznici.

Odred je tada imao 77 boraca, a predvodili su ih zapovjednik, Vlado Janjić-Capo, i komesar, Marijan Cvetković, a njegov pripadnik bio je i pokojni general Hrvatske vojske Janko Bobetko. Kako su u odredu većinom bili Hrvati, borilo se uglavnom na hrvatskom području, a završetak Drugoga svjetskog rata doživjela su tridesetosmorica boraca.

Osnivanje sisačkog odreda označio je početak organizirane antifašističke borbe u Hrvatskoj, u kojoj je aktivno sudjelovalo više od 500.000 hrvatskih građana. U postrojbama Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije (NOV) borilo se oko 230.000 boraca iz Hrvatske, a na njezinu teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet, od ukupno 11, korpusa NOV-a.

Dan antifašističke borbe obilježava se na ovaj dan od stjecanja hrvatske nezavisnosti. U bivšoj SFRJ kao Dan antifašističke borbe slavio se 27. jula - Dan ustanka naroda SR Hrvatske - što je bilo povezano s događajima u Srbu, iako je osnivanje sisačkog odreda tog dana prethodilo više od mjesec dana.