Džuboks

automat, muzički uređaj

Džuboks ili Jukebox (iz engleskog) je djelomično automatski muzički uređaj, obično na kovanice, koji može odsvirati posebno odabrane pjesme iz vlastite zbirke pjesama na nekom od medija.

Replika jukeboxa Wurlitzer 1015 u Hotelu "Nacional de Cuba", u Havani

Tradicionalni jukebox iz 1960-ih bili su prilično veliki sa velikim polukružnim krugom na vrhu i živo osvijetljenom prednjom stranom uređaja. Imali su tastere sa slovima i brojevima, tako da se je izborom njihove kombinacije, moglo izabrati željena pjesma za reprodukciju (uobičajeno su to bile singl ploče).

Historija uredi

Muzički i piano-automati su bili prvi muzički uređaji koji su radili na kovanice. Nakon njih su se 1890-ih pojavili fonograf (prvi gramofoni) koji su također radili ako se u njih ubacila kovanica.[1][2]

Novi načini snimanja i reprodukcije uz upotrebu električnih pojačala vodili su i do novog oblika fonografa na kovanice. Jedan od prvih uspješnih jukeboxa bio je automatski fonograf proizveden 1927. godine od strane kompanije koja je kasnije bila poznate po akronimu AMI.

S vremenom se razvijala tehnologija reprodukcije zvuka pa je stoga 1928., Justus P. Seeburg, koji je proizvodio klavir-automate, proizveo elektrostatski zvučnik povezan sa magnetofonom, uređaj je imao i upravljački mehanizam kojim se moglo odabrati jedan od osam snimaka.[3] Takav tip jukebox je vladao sve dok Seeburg korporacija nije 1950. predstavila svoj model jukeboxa na gramofonske ploče od 45 obrtaja u minuti.

Izraz Jukebox ušao je u upotrebu prvo u Americi 1940-ih to je riječ iz slenga, kombinacija afričkog (juke = neuredan, mangup) i engleskog jezika (joint = spoji).[4]

Jukebox je vrhunac popularnosti imao u Americi između 1940-ih i 1960-ih, u Evropi je to bilo za deceniju kasnije između 1950-ih i 1970-ih godina. Njihova popularnost bila je vezana uz širenje rokenrol muzike.

Od 1980-ih i pojave Compact disca mijenjao se i jukebox. Od 2000. proizvode se potpuno digitalni koji nemaju nikakve fizički pohranjene zbirke pjesama, već isključivo računarske datoteke.

Reference uredi

  1. ^ SF Weekly Arhivirano 21. 2. 2015. na Wayback Machine - story on Louis Glass, Dec. 1, 1999
  2. ^ Great Geek Manual Arhivirano 23. 10. 2017. na Wayback Machine - Glass/Arnold patents
  3. ^ Carlisle, Rodney (2004). Scientific American Inventions and Discoveries, pp. 357. John Wiley & Songs, Inc., New Jersey.
  4. ^ Joseph A. Opala. "The Gullah:Rice, slavery, and the Sierra Leone connection".