Colobinae
Colobinae ili vitkostasi i sakati majmuni su predstavljaju potporodica porodice psetolikih majmuna koja obuhvata na 10 rodova sa ukupno 60 vrsta. U ovoj potporodici su, između ostalih, i sjeverni crno-bijeli gvereza koji nalikuje na američkog smrdljivca , dugorepi nosan, te Hanumanovi languri koje u Indiji smatraju svetim.[1][2]
| Colobinae Vitkostasi i sakati majmuni | |
|---|---|
 Javanski languri (Trachypithecus auratus) | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Animalia |
| Koljeno | Chordata |
| Razred | Mammalia |
| Red | Primates |
| Natporodica | Cercopithecoidea |
| Porodica | Cercopithecidae |
| Potporodica | Colobinae Jerdon, 1867. |
| Rodovi: Colobus | |
Prema nekim Neke klasifikacijama, ovi majmuni imaju u tribusa, dok ih druge dijele u tri "skupine". Obje klasifikacije stavljaju dva afrička roda Colobus i Piliocolobus u jednu skupinu, a oba roda su prepoznatljiva po krnjem ("sakatom") palcu. Razne azijske rodove uključuju u jednu ili dvije preostale skupine. Analiza DNK potvrđuje da azijske vrste pripadaju dvjema različitim grupama, od kojih jedna obuhvata langure, a u drugoj su vrste sa neobično čudnim nosevima. Međutim, postoje naznake da Hanumanovi languri nisu blisko srodni ni s jednom od njih.
Opis
urediU oba tribusa su majmuni srednje veličine, s dugim repom, izuzev pagaiski kratkonosi majmunpagaiskog kratkonosog majmuna (Simias). Krzno im je različite boje, pri čemu su krzna mladunaca gotovo svih vrsta značajno razlikuju od onih kod odraslih. Kod sakatih majmuna, palac je zakržljao. Ovo ime dali su im Evropljani koji su, pri prvom susretu, pogrešno zaključili da su individue palac izgubilke ozljedom, ne znajući da im je to prirođeno obilježje.[3]
Način života
urediVećina vrsta živi na drveću, ali neke, manje ili više, često borave i na tlu. Nastanjuju vrlo različite životne prostore različitihklimatskih područja (od tropskim kišnim šumama, šumama mangrova, do brdskih šuma i savana, ali ih nema u pustinjama i drugim sušnim područjima). Žive u grupama koje imaju različite oblike povezanosti.
Israna
urediSve vrste kolobina su gotovo isključivo biljojedi; hrane se pretežno lišćem, cvijetovima i voćem. Uzimajući biljnu hranu, samo slučajno pojedu i insekte ili druge beskičmenjake. Za probavu takve hrane, imaju višedijelni, kompleksni želudac.
Razmnožavanje
urediTrudnoća kod ove skupine majmuna traje 6-7 mjeseci, nakon čega ženka rađa obično jedno mladunče. Nakon godinu dana, majka ga prestaje dojiti. Spolnu zrelost dosežu u dobi od 3 do 6 godina, a očekivani životni vijek im je oko 20 godina.
Rasprostranjenje
urediDva pomenuta tribusa imaju sasvim odvojene areale. Dok vitkostasi majmuni žive u Aziji (Južna i Jugoistočnoj Aziji, južnoj kini), sakati majmuni nastanjuju tropski pojas Afrike.
Ugroženost
urediKrčenjem šuma i pretvaranjem tla u obradivo poljoprivredno zemljište ili pašnjake, pretstavlja najveću opasnost za održavanje njihovih staništa ovih vrsta. To zabrinjava osobito zbog toga šo mnoge vrste imaju jako sužene areale, na vrlo malim područjima. Zato su neke vrste uvrštene na IUCNovu crvenu listu ugroženih vrsta. Od 35, 14 vrsta se smatra ugroženim, a dvije vrlo ugroženim, dok za preostale vrste nema dovoljno podataka.
Sistematika
urediIako ta klasifikacija još uvjek nije pouzdana, 'Colobinae se obično dijele na dva neformalna tribusa, koji uključuju ukupno 10 opisanih rodova:
- Sakati majmuni (Colobini) žive u Africi i trenutno obuhvaćaju tri roda:
- Crno-bijeli sakati majmuni (Colobus)
- Crveni sakati majmuni (Piliocolobus)
- Zeleni sakati majmun (Procolobus)
- Vitkostasi majmuni (vitki majmuni; Presbytini) žive u Aziji i obuhvaćaju sedam rodova, od kojih prva tri spadaju u grupu langura, a za preostala četiri roda uobičajio se naziv preuzet iz engleskog "Odd-nosed monkeys" (majmuni neobičnih nosova).
- Presbytis
- Trachypithecus
- Hanumanovi languri često i indijski languri (Semnopithecus)
- Pygathrix
- Kratkonosi majmuni (Rhinopithecus)
- Pagaiski kratkonosi majmun (Simias)
- Nosati majmuni (Nasalis).[4][5]
Također pogledajte
urediReference
uredi- ^ Napier J. R., Napier P. J. (2005): The matural history of the primates – A review of the natural history of the primates. The MIT Press, History, Cambridge, Massachussets, ISBN 0-262-64033-3; ISBN 0-262-14039-X.
- ^ Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.
- ^ Cowligshaw G., Dunbar R. (2000): Primate conservation biology. The University of Chicago Press, Chicago, Chicago and London, ISBN 0-226-11636-0; ISBN 0-226-11637-9.
- ^ Geissmann T. (2003): : Vergleichende Primatologie. Springer, Berlin, ISBN 3540436456.
- ^ Nowak R. M. (1999): Walker's mammals of the world. 6. Auflage. Johns Hopkins University Press, Baltimore, ISBN 0801857899.
Vanjski linkovi
uredi | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još podataka o: Colobinae |
 | Wikivrste imaju podatke o: Colobinae |