Chandra X-ray Observatory

Chandra je NASA-ina svemirska opservatorija X-zraka. Lansirana je u orbitu 23. jula 1999. godine. Najsofisticiranija je do danas napravljena opservatorija X-zraka.

Chandra
Dijelovi Chandra letjelice
Dijelovi Chandra svemirskog teleskopa
Glavni ugovaračiNASA
Misija Tipsvemirska opservatorija

Ovaj je teleskop najsnažniji od teleskopa njegove vrste. Najteži je teret kojeg je ikad neki space shuttle odnio u orbitu.

Ova teleskop-ospervatorija je postavljena u vrlo visoku orbitu: u najudaljenijoj tačci je na 300 puta višoj orbiti je nego HST tj. na visini višoj od 1/3 udaljenosti od Zemlje do Mjeseca. Njena orbita je izdužena elipsa, koja na najspljoštenijem dijelu nikad nije Zemlji bliža od 10 hiljada kilometara. Zbog toga može u svakoj orbiti promatrati i po 55 sati, a da je pri tome ne ometa roj nabijenih čestica što kruže razmjerno blizu Zemlji.[1]

Chandra je dizajniran za istraživanje-područja jakih X-zraka kao što su ostaci eksplozije zvijezde, i ima otprilike 50 puta veću rezoluciju od dosadašnjih teleskopa. Omiljena su joj meta kvazari.

Ime je dobio po indijsko-američkom astrofizičaru Subrahmanyanu Chandrasekharu koji je dobio Nobelovu nagradu.

Instrumenti

uredi

Teleskop možemo podijeliti na tri osnovna dijela: teleskop X-zraka, naučni instrumenti i letjelica.

Znanstveni instrumenti ACIS i HRC "hvataju" najoštriju sliku i proslijeđuju informaciju o X-zrakama: njihov broj, poziciju i energiju. LETG i HETG pružaju detaljne informacije o X-zrakama.

HRC (High resolution camera) - HRC je jedan od dva instrumenta korištena za fokusiranje na Chandri. On je jako korisan u snimanju vruće materije u ostacima zvijezde koja je eksplodirala ili u udaljenim galaksijama i jatima galaksija.

ACIS (Advanced CCD Imaging Spectrometer) - ACIS je drugi od dva instrumenta korištena za fokusiranje na Chandri. Kao što joj ime kaže ona može snimiti slike u X-području.

LETG (The High Resolution Spectrometers) - Spektrometar visoke rezolucije.

HETG (The High Resolution Spectrometers) - Spektrometar visoke rezolucije.

Operacije - Instrumenti su smješteni na SIM-u (Science Instrument Module). SIM ima zadaću upravljati znanstvenim instrumentima, toplinskom kontrolom, elektronikom za kontrolu operacija naučnih instrumenata i komunikacijom.

Naučni instrumenti su kontrolisani iz Centra za kontrolu operacija (Cambridge, Massachusetts). Podatke koje sakupi Chandra memorira i svakoh osam sati ih šalje na Zemlju na Deep Space Network. Podaci su tada poslani u JPL (Laboratoriju za mlazni pogon - Jet Propolusion Laboratory), i onda u Centar za kontrolu operacija.

Letjelica

uredi

Chandra ima dva različita pogona. Prvi se koristi da se Chandra postavi u konačnu orbitu. Drugi se koristi za sitne korekcije položaja i orbite.

Za kontrolu temperature unutar letjelice Chandra ima toplotnu kontrolu.

Chandrina toplinska kontrola se bazira na radijatorima, izolacijama, termostatima i grijačima. Informacije o temperaturi u različitim dijelovima letjelice šalje se u kontrolu misije.

Električnu energiju, kao većina letjelica, koristi solarne ploče. Tada se energija pohranjuje u tri baterije. Ploče najviše mogu proizvesti 2 kW energije.

Smještena na jednom kraju letjelice, gdje zračenje ulazi u teleskop, smještena su vrata za Sunčevu svjetlost (Sunshade doors). Kada su otvorena zaklanjaju Sunčevu svjetlost.

Komunikacije, kontrola i sistem za pohranjivanje su mozak letjelice. Chandra ima dvije low-gain antene koje omogućuju "razgovor" letjelice i kontrole misije.

Teleskop

uredi

Chandrin teleskop se sastoji od četiri para ogledala i njihove strukture.

Kada su ogledala izrađena poslana su avionom do Kalifornije. Tamo su očišćena od prašine i premazana iridijem - da bi stakla reflektirala što više svjetla. Brušenje, poliranje i pravljenje ogledala za Chandru bili su tako dobro napravljeni da su Chandrina ogledala najglatkija i najčistija, ikada napravljena. Ogledala su dalje bila premještena u kpmpaniju Eastman Kodak u Rochesteru (New York). Tamo su ih ugradili u strukturu nazvanu "the high resolution mirror assembly and aligned with exquisite precision". U novembru 1996. teleskop je premješten u Marshall Space Flight Center. Tamo su teleskop i njegovi instrumenti podvrgnuti stotinama testova. Testovi koji su bili gotovi u martu 1997 pokazali su da Chandra može uslikati slike 25 puta oštrije nego što su mogli prijašnji teleskopi te vrste. Poslije je teleskop poslan u TRW u Redondo Beach, Kalifornija. Tamo su teleskop i instrumente sastavili i opet sve zajedo testirali. Konačno, teleskop je premješten u Cape Canaveral u space shuttleu na njegovu zadnju vožnju - u svemir.

Reference

uredi
  1. ^ "Galaktika na rendgenu". Arhivirano s originala, 4. 3. 2016. Pristupljeno 23. 7. 2012.

Vanjski linkovi

uredi