Kamilica
Kamilica (lat. Matricaria chamomilla, sinonim: Matricaria recutita) jeste biljka iz porodice Asteraceae, najpoznatija je i najkorištenija od svih drugih vrsta kamilice. Drugi nazivi za kamilicu su titrica, bijeli žabljak, kamomila, hermanek i njemačka kamilica.
Kamilica | |
---|---|
Sistematika | |
Carstvo | Plantae |
Divizija | Magnoliophyta |
Razred | Magnoliopsida |
Red | Asterales |
Porodica | Asteraceae |
Rod | Matricaria |
Vrsta | M. recutita |
Dvojno ime | |
Matricaria recutita L. | |
Sinonimi | |
Chamomilla chamomilla (L.) Rydb. Chamomilla recutita (L.) Rauschert |
Karakteristike
urediKamilica je jednogodišnja biljka koja raste do visine do 50 cm i ima vrlo prijatan aromatičan miris. Spada u vrstu korovskih biljaka. Cvjetovi su sa bijelim laticama oko skupljenih žutih latica. Cvjeta od početka maja do kraja avgusta. Cvjetovi su hemafrodični, to jest sadrže i tučak i prašnike (muške i ženske organe potrebne za razmnožavanje).
Hemijski sastav
urediGlavni i sastojak kamilice koji daje ljekovito svojstvo je eterično ulje kojeg ima i do 1,9 %. U sastav eteričnog ulja ulaze mono-iseskviterpeni, od kojih su osnovni laktoni–matricin i matrikarin. Pod dejstvom destilacije vodenom parom iz matricina nastaje jedinjenje humazulen. U eteričnom ulju mogu se naći i neki drugi seskviterpeni kao što su farnezen i kadinen. Ulje sadrži i alkohol–bizabolol i jedan ketoalkohol te karpinsku kiselinu. U cvjetovima su izolovani sljedeći flavonoidi: apigenini, patulitrin i apigenin-7-glikozid, kao i kvercimetrin. Eterično ulje sadrži i kumarine umbeliferon i hernaiarin te sitosterin, holin, B-karotin, askorbinsku kiselinu (vitamin C), polisaharide i organske kiseline.
Upotreba
urediPored upotrebe u medicini, ekstrakt i eterično ulje kamilice se koriste u kozmetičke svrhe. Čest je dodatak sapunima za osjetljivu kožu i šamponima za svjetliju kosu.[1] Ekstrakt kamilice se koristi u organičkom vrtlarstvu kao prirodno sretstvo protiv biljnih bolesti i parazita. Cvijet i ostaci cvijeta poslije destilacije i prerade se koriste kao prirodno gnojivo. Zbog aromatičnog mirisa, kamilica se može gajiti između drugih biljnih kultura za odbranu od insekata. Eterično ulje kamilice se koristi i u industriji parfema. Ekstrakt se dodaje kao antialergijski agent u razne kozmetičke proizvode. Žuta boja koja se koristi u industriji hrane se dobija iz cvijeta kamilice.
Upotreba u medicini
urediKamilica se koristi kao pomoćno ljekovito sredstvo za probleme sa probavnim traktom. Eterično ulje se dodaje u preparate protiv kožnih oboljenja. Hemijski sastav kamilice podržava fiziološko djelovanje jetre i slezene.[2], Ostale indikacije: Migrena, neuralgija, poteškoće u probavnom traktu i varenju, čir želuca i dvanaestopalačnog crijeva, malokrvnost, depresija i druge nervne krize. Po njemačkoj farmakopeji[3] kamilica je odobrena kao sredstvo protiv kašlja, bronhitisa, visoke temperature, prehlade, upala kože i usta, pojačivać imuniteta i pomoć kod povreda i opekotina.
Primjena u narodnoj medicini
urediPo narodnom ljekaru i učitelju Vasi Pelagiću: „Dobro je piti svaki dan protiv trbobolje, tegobe pri mokrenju, pogreške u ženskom pranju i porođaju, bolova džigerice, proliva i hladnoće u nogama i rukama.“ Blagi čaj od kamilice se može davati bebama se osjetljivim stomakom prije majčinog mlijeka. Čaj od kamilice[4] se koristi protiv žutice i ostalih bolesti jetre. Ostale upotrebe u narodnoj medicini su identične upotrebi u savremenoj medicini.
Reference
uredi- ^ Upotreba kamilice
- ^ Djelovanje kamilice na bolesti jetre
- ^ The German Commission E Monographs 302
- ^ "Čaj od kamilice". Arhivirano s originala, 8. 1. 2015. Pristupljeno 17. 1. 2015.
Vanjski linkovi
urediDodatna literatura
uredi- Vasa Pelagić, Pelagićev Narodni Učitelj, 1888.
- Dr. Enes Hasanagić, Ljekovito bilje i jetra str.199. Svjetlost, Sarajevo, 1984.
- Njemačka Komisija E: The Complete German Comission E Monographs,1988 (Američko izdanje)
- Alma R. Hutchens. Indian Herbology of North America, Shambhala Publications, 1973.