Wikipedia

Centralni venski kateter

Centralni venski kateter (CVC) – poznat i kao centralna linija, centralna venska linija ili centralni venski pristupni kateter – je kateter postavljen u veliku venu. To je oblik pristupa venama. Postavljanje većih katetera u centralnijoj liniji često je potrebno kritično bolesnim pacijentima ili onima kojima je potrebna duža intravenska terapija, radi pouzdanijeg pristupa vaskularnom sistemu. Ovi kateteri obično se postavljaju u vene na vratu (unutrašnja vratna vena, grudima (potključna vena ili pazušna vena), preponama (femoralna vena), ili kroz vene na rukama (poznato i kao [[[periferno umetnuti centralni kateter|linija PICC]] ili periferno umetnuti centralni kateteri).

Centralni venski kateter
Dijagram netunelirane centralne linije, umetnute u desnu potključnu venu
Klasifikacija i vanjski resursi
MeSHD002405

Centralne linije koriste se za davanje lijekova ili tečnosti koje se ne mogu uzimati na usta ili bi mogle naštetiti manjem perifernim venama. Uspostavljaju se i za dobijanje uzorka za test krvi (posebno "centralnog venskog zasićenja kisikom" ), davanje tekućina ili proizvoda od krvi, za oživljavanje velikog volumena i mjerenje centralnog venskog pritiska.[1][2] The catheters used are or commonly 15–30 cm in length, made of silicon or polyurethane, and have single or multiple lumens for infusion.[3]

Medicinska primjena uredi

 
Oprema centralne linije, redoslijedom uobičajene upotrebe:
  1. Šprica sa lokalnim anetetikom
  2. Skalpel
  3. Sterilni gel za primjenu ultrazvuka
  4. Vodilicina igla (ovdje 18 Ga) na šprici sa fiziološkim rastvorom za otkrivanje povratnog toka krvi nakon prodora kroz venu
  5. Vodilica
  6. Proširivač tkiva
  7. Stambeni kateter (ovdje 16 Ga)
  8. Dodatni flasteri i odgovarajući hirurški konac
  9. Medicinska odjeća
 
Dvolumenski dijalizni kateter umetnut je na lijevu stranu osobe. Ožiljci na dnu vrata ukazuju na tačku umetanja u lijevu vratnu venu.

Slijede glavne indikacije za upotrebu centralnih venskih katetera:[3]

  1. Težak pristup perifernim venama – centralni venski kateteri mogu se postaviti kada je teško dobiti ili održati pristup perifernim venama (npr. pretilost, ožiljci na venama od prethodnih kanilacija, uznemireni pacijent).
  2. Dostava određenih lijekova ili tečnosti – lijekovi kao što su vazopresori (npr. Norepinefrin, vazopresin, fenilefrin itd.), Hemoterapeutski agensi ili hipertonični rastvori štete perifernim venama i često zahtijevaju postavljanje središnje linije. Pored toga, kateteri s više lumena mogu olakšati isporuku nekoliko parenteralnih lijekova istovremeno.
  3. Produžene intravenske terapije – parenteralnim lijekovima koji se moraju davati duži vremenski period (više od nekoliko dana), kao što su dugoročna parenteralna ishrana ili intravenski antibiotici, kroz centralnuu liniju.
  4. Specijalizirani tretman – intervencije kao što su hemodijaliza, plazmafereza, transvenozno održavani srčani ritam i invazivno hemodinamičko praćenje (npr. kateterizacija plućne arterije) zahtijevaju pristup centralnoj veni.

Ne postoje apsolutne kontraindikacije za upotrebu centralnih venskih katetera.[3] Relativne kontraindikacije uključuju poteškoće kao što su koagulopatija, traumq ili lokalna infekcija na mjestu postavljanja ili sumnju na proksimalnu vaskularnu ozljedu.[4] Međutim, postoje rizici i komplikacije povezani sa postavljanjem centralnih vodova, kao što su:

[5]

  • Vaskularna perforacija;[6] If the carotid is accidentally cannulated and a catheter is inserted into the artery, the catheter should be left in place and a vascular surgeon should be notified because removing it can be fatal.[3]
  • Infekcije krvotoka povezane sa kateterima;[7]
    • Preferirano mjesto umetanja (uključujući i postavljanje katetera koji nije tuneliran), sa stanovišta prevencije infekcije, nalazi se u subklavijskoj veni i, ako je moguće, obično se izbjegava femoralna vena.
    • U smjernicama nema jasne preporuke za mjesto tuneliranog katetera.
    • Izbor katetera treba uključivati one s minimalnim otvorima kako bi se postigao klinički cilj.
    • Za CVC su potrebne sterilne rukavice.
    • Za postavljanje CVC-a potrebne su sterilne zavjese, kapa, maska i ostali prbor.
    • Mjesto katetera treba redovno nadgledati vizuelno i palpacijom (putem zavoja) kako bi se utvrdilo da li ima infekcije.
    • Prihvatljivo je koristiti čiste, nesterilne rukavice za promjenu presvlačenja intravaskularnih katetera.
    • I hlorheksidin i povidon-jod su prihvatljiva sredstva za čišćenje kože, mada je hlorheksidin poželjniji.
    • Na kratkotrajnim CVC mjestima, oblozi se moraju mijenjati najmanje svakih 7 dana za prozirne obloge i svaka 2 dana za obloge od gaze.
    • Za dugotrajno ugrađene ili tunelirane katetere, obloge je potrebno mijenjati najviše jednom sedmičo, osim ako su zaprljani ili labavi.
    • Ne preporučuje se rutinsko uklanjanje i zamjena centralnog venskog katetera. Iako bi katetere centralne linije trebalo ukloniti čim više nisu potrebni, nije utvrđeno da planirano uklanjanje i zamjena, bilo preko vodilice ili s novim mjestom uboda, imaju koristi u prevenciji infekcija.
    • Lijekovi impregnirani lijekovima mogu smanjiti rizik od infekcije krvotoka povezane s kateterima.
    • Postoje neuvjerljivi dokazi da li (ni)je duži interval mijenjanja obloga za uređaje za centralni venski pristup povezan s više ili manje infekcija.
    • Nejasno je može li čišćenje antisepticima na koži ili bez čišćenja kože smanjiti stopu infekcija krvotoka povezanih s kateterima.[8][9][10]
  • Okluzije
 
Jedan od oblika tromboze je stvaranje fibrinske ovojnice oko katetera i jedan je od najčešćih uzroka začepljenja katetera.[11] Posredno se na slikama prije i nakon infuzije vidi radiokontrast, jer se nakuplja oko katetera.
  • Pogrešno postavljanje
  • Venska zračna embolija;

Također pogledajte uredi

Reference uredi

  1. ^ McKean, Sylvia; Ross, John; Dressler, Daniel; Brotman, Daniel; Ginsburg, Jeffrey (2012). Principles and practice of hospital medicine. New York: McGraw-Hill. ISBN 978-0071603898. Nepoznati parametar |name-list-format= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style=) (pomoć)
  2. ^ Ge X, Cavallazzi R, Li C, Pan SM, Wang YW, Wang FL (mart 2012). "Central venous access sites for the prevention of venous thrombosis, stenosis and infection". The Cochrane Database of Systematic Reviews (3): CD004084. doi:10.1002/14651858.CD004084.pub3. PMC 6516884. PMID 22419292.
  3. ^ a b c d Marino's, The ICU Book, 4th Ed (jezik: English).CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
  4. ^ Tse, Audrey; Schick, Michael A. (2020), "Central Line Placement", StatPearls, StatPearls Publishing, PMID 29262231, pristupljeno 11. 3. 2020 Nepoznati parametar |name-list-format= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style=) (pomoć)
  5. ^ National Institute for Health and Clinical Excellence (septembar 2002). "Technology appraisal: the clinical effectiveness and cost effectiveness of ultrasonic locating devices for the placement of central venous lines". Arhivirano s originala, 20. 10. 2014. Pristupljeno 1. 6. 2008.
  6. ^ Hayashi H, Amano M (oktobar 2002). "Does ultrasound imaging before puncture facilitate internal jugular vein cannulation? Prospective randomized comparison with landmark-guided puncture in ventilated patients". Journal of Cardiothoracic and Vascular Anesthesia. 16 (5): 572–5. doi:10.1053/jcan.2002.126950. PMID 12407608.
  7. ^ O'Grady NP, Alexander M, Burns LA, Dellinger EP, Garland J, Heard SO, et al. (maj 2011). "Guidelines for the prevention of intravascular catheter-related infections". Clinical Infectious Diseases. 52 (9): e162-93. doi:10.1086/344188. PMC 3106269. PMID 21460264.
  8. ^ Ullman AJ, Cooke ML, Mitchell M, Lin F, New K, Long DA, et al. (Cochrane Wounds Group) (septembar 2015). "Dressings and securement devices for central venous catheters (CVC)". The Cochrane Database of Systematic Reviews (9): CD010367. doi:10.1002/14651858.CD010367.pub2. PMC 6457749. PMID 26358142.
  9. ^ Gavin, Nicole C; Webster, Joan; Chan, Raymond J; Rickard, Claire M (1. 2. 2016). Cochrane Wounds Group (ured.). "Frequency of dressing changes for central venous access devices on catheter-related infections". Cochrane Database of Systematic Reviews (jezik: engleski). 2: CD009213. doi:10.1002/14651858.CD009213.pub2. PMID 26827714.
  10. ^ Lai, Nai Ming; Lai, Nai An; O'Riordan, Elizabeth; Chaiyakunapruk, Nathorn; Taylor, Jacqueline E; Tan, Kenneth (13. 7. 2016). Cochrane Wounds Group (ured.). "Skin antisepsis for reducing central venous catheter-related infections". Cochrane Database of Systematic Reviews (jezik: engleski). 2016 (7): CD010140. doi:10.1002/14651858.CD010140.pub2. PMC 6457952. PMID 27410189.
  11. ^ Baskin JL, Pui CH, Reiss U, Wilimas JA, Metzger ML, Ribeiro RC, Howard SC (juli 2009). "Management of occlusion and thrombosis associated with long-term indwelling central venous catheters". Lancet. 374 (9684): 159–69. doi:10.1016/S0140-6736(09)60220-8. PMC 2814365. PMID 19595350.

Vanjski linkovi uredi

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Centralni_venski_kateter&oldid=3484920"