Centralna procesorska jedinica

Centralna procesorska jedinica ili samo procesor je elektronska komponenta napravljena od minijaturnih tranzistora na jednom čipu (poluprovodničkom integralnom sklopu).

80486 Intelov procesor
Core 2 Duo.

Svaki procesor izvana izgleda veoma jednostavno, no on je u svojoj unutrašnjosti jako kompleksan, jer se radi o stotinama miliona tranzistora koji su smješteni u jednom čipu. Prvi put takvo nešto je uspjelo 1971. kada je napravljen prvi procesor Intel 4004, koji doduše mogao samo sabirati i oduzimati, ali su naučnici prvi put uspjeli da u jedan čip smjeste silna integrisana kola i tranzistore, što je dalo poticaj za daljnji razvoj procesora koji su tim napretkom počeli da troše mnogo manje električne energije.

Kako radi CPU? uredi

Procesor obrađuje i izvršava mašinski kod (binarni) koji mu govori šta da procesor radi. Jedini razumljivi jezik procesoru je mašinski jezik. CPU radi tri osnovne stvari:

  • Pomoću ALU (engleski: Arithmetic/Logic Unit) procesor je u mogućnosti da izvodi osnovne matematičke operacije (sabiranje, oduzimanje, množenje i dijeljenje). Moderni procesori su u mogućnosti da obavljaju i veoma komplikovane operacije.[1]
  • Procesor prebacuje podatke s jednog memorijskog mjesta na drugi
  • Shodno naredbama, procesor može skočiti na novi set instrukcija

Na slici je pokazan najjednostavniji mogući procesor gdje je moguće objasniti principe rada procesora iako se radi o veoma softificiranom dijelu računara (ako ne i najkomplikvanijem). Glavni dijelovi procesora su:

  • Artimetričko logička jedinica (ALU)

Dio zadužen za sve matematičke kalkulacije

  • Registri

Registri su jednostavne flip-flop zakačke, na slici ih imamo 3, no moderni procesori ih imaju mnogo više.

  • Program counter

Dio zadužen, doslovno, za brojanje, shodno naredbi on povečava vrijednost za 1, ili je resetira na 0.

  • Intrukcijski registar i dekoder[2]

Dijelovi koji kontrolišu sve ostale dijelove procesora

Poslije obrade podataka, adresna sabirnica šalje adresu memoriji, dok se kroz ulaz i izlaz dobijaju podaci iz memorije, odnosno šalju. Čitanje i pisanje se odnosi na adresiranu memoriju, tj. kada je procesor želi, reset postavlja program counter na 0.

Procesor radi u tijesnoj saradnji sa RAM memorijom, ustvari procesor adresira svaki podatak koji ide na memoriju.

Reference uredi

  1. ^ A.P.Godse; D.A.Godse (2009). "3". Digital Logic Design. Technical Publications. str. 9–3. ISBN 978-81-8431-738-1.[mrtav link]
  2. ^ Cornelis Van Berkel; Patrick Meuwissen (12. 1. 2006). "Address generation unit for a processor (US 2006010255 A1 patent application)". google.com. Arhivirano s originala, 18. 4. 2016. Pristupljeno 8. 12. 2014. Šablon:Verify source

Također pogledajte uredi

Vanjski linkovi uredi