Casus belli
Casus belli (lat. casus - incident/slučaj, belli - rat) je izraz koji se najčešće prevodi i koristi kao povod za rat, tj. događaj koji je pokrenuo ili je bio iskorišten da bi pokrenuo rat.
Uzrok rata može zavisiti o raznim okolnostima poput: izboru princa da uspije da zauzme tron susjedne zemlje, o promjeni oblika vlasti... itd. Glavni uzroci koji dovode do rata nastaju bilo kršenjem prava ili povredom interesa jednog naroda od strane drugog, ili djela protiv dostojanstva druge nacije. Bilo je slučajeva u kojima je rat bio vođen pod izgovorom bojazni od moralne invazije, intelektualne zaraze, političke epidemije, ili zato što je došlo do straha od drugih. Međutim, revolucija ili čak i pobuna, kada je čisto nacionalna, a bez neposredne opasnosti za druge države ne opravdava intervenciju ovih država u poslovima koje se ne tiču njih.[1] Član 51 Povelje Ujedinjenih nacija priznaje samo tri zakonita opravdanja za vođenje rata: samoodbrana, odbrana saveznika u skladu sa odredbama ugovora i odobrenja od strane same Povelje Ujedinjenih nacija.[2] U Bosni i Hercegovini najpoznatiji izgovor za rat (casus belli) je bilo ubistvo Franza Ferdinanda, nadvojvode Austrije i njegove supruge Sofije u Sarajevu od strane mladog srpskog nacionaliste Gavrila Principa. Ovaj događaj je označio početak Prvog svjetskog rata.[3]
Također pogledajte
urediReference
uredi- ^ Lalor, John J. "Cyclopædia of Political Science, Political Economy, and the Political History of the United States". Library of Economics and Liberty. Pristupljeno 2. 7. 2015.
- ^ Fayhsal, Wan Ahmad (1. 8. 2014). "Caught in the Crossfire: Establishing a Casus Belli for the Malaysian Airlines MH17 Tragedy". globalresearch.ca. Global Research Centre for Research on Globalization. Pristupljeno 2. 7. 2015.
- ^ "Today in Serbia History - Historical Events". historyorb.com. History Orb. Pristupljeno 2. 7. 2015.
Nedovršeni članak Casus belli koji govori o ratu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.