Bukavac nebogled

(Preusmjereno sa Botaurus stellaris)

Bukavac nebogled (lat. Botaurus stellaris), često i samo bukavac, je plaha ptica iz roda Botaurus (bukavci). Pripada porodici čaplji. Kada je uznemiravana, stoji mirno u jednom mjestu i podigne kljun i glavu gore. Ovakvo ponašanje i boja perja skrivaju pticu tako dobro da ju je skoro nemoguće vidjeti. Zapravo ih se mnogo češće čuje nego vidi, jer mužjak ispušta zvukove koji se mogu čuti i 5 kilometara dalje. Ova ptica je vjerovatno predstavljala drekavca iz kratke priče Branka Ćopića. Bukavac nebogled je neznatno veći od američkog bukavca (Botaurus lentiginosus) i ima izraženije oznake na leđima.

Bukavac
Status zaštite: Smanjeni rizik (lc)
Sistematika
CarstvoAnimalia
KoljenoChordata
RazredAves
RedCiconiiformes
PorodicaArdeidae
RodBotaurus
VrstaB. stellaris
Dvojno ime
Botaurus stellaris
Linnaeus, 1758.
Botaurus stellaris

Mužjak i ženka su približno iste veličine, 69–81 cm dugi. Ima smeđkasto-točkasto perje i nezgrapnog je izgleda. Prosječan raspon krila je 130 cm. U južnoj Evropi se može pomješati sa neodraslom jedinkom gaka. Hrani se ribama, žabama i drugim manjim vodenim organizmima. Gnijezdi se u raštrkanim parovima u većim trščacima. Poligaman je, te mužjak može imati nekoliko ženki. Gniježđenje se odvija rano. Mužjakovo bučno glasanje se najčešće čuje u zoru i sumrak. Ženka polaže tri do šest jaja smeđkaste boje, koja oba spola inkubiraju 25-28 dana. Obično su soltarni dok sezona parenja nije u toku. Najčešće ga se vidi ljeti, ranim jutrom, dok leti iz ili prema skrovištu. Vrat je u letu savijen, a zamasi krila brzi.

Rasprostranjenost

uredi

Staništa ove ptice u Aziji i Evropi su uz vodene površine s pojasom trske i rogoza[1] i smanjuju se, iako nije ugrožena vrsta. Najviše ih ima u Zapadnoj i Južnoj Evropi. Migrira južnije u područja u kojima se zimi voda ledi. Osim evropske vrste (Botaurus s. stellaris) tu su i:

  • južnoamerički bukavac (Botaurus pinnatus)
  • američki bukavac (Botaurus lentiginosus)
  • australijski bukavac (Botaurus piciloptilus).

Reference

uredi
  1. ^ Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", Zagreb, 2000. ISBN 953-6036-32-0