Wikipedia

Bisoprolol

Bisoprolol je lijek koji spada u grupu blokatora β-receptora, klase lijekova koji se uglavnom upotrebljavaju za liječenje kardiovaskularnih bolesti. Tačnije, on je tip β1 selektivnih blokatora adrenergičkih receptora. Prvi ga je u promet u SAD pustila kompanija Duramed Pharmaceutical 1992. godine, a nakon toga FDA (Američka agencija za hranu i lijekove) odobrila je proizvodnju farmaceutskim kompanijama poput Teva, Mylan, Sandoz, Aurobino i Unichem.[3] Nalazi se na spisku esencijalnih lijekova Svjetske zdravstvene organizacije, kao jedan od važnijih lijekova potrebnih u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.[4]

Bisoprolol
Naziv lijekaBisoprolol
GrupaBlokatori β-receptora
Trgovačka imenaConcor, Zebeta, Byol
Klasifikacija
ATC kodoviC07AB07
CAS registarski broj66722-44-9
Dostupnost bez recepta: ne
Stručne informacije
Hemijske osobine

Ime po IUPAC (RS)-1-{4-[(2-izopropoksietoksi)metil]fenoksi}- 3-(izopropilamino)propan-2-ol
Sumarna formulaC18H31NO4
Tačka topljenja100 °C (kao hemifumarat)[1]
Molarna masa325,443 g/mol
Farmakokinetičke osobine
Biološka raspoloživost>90%
Metabolizam50% hepatični, CYP2D6, CYP3A4
Poluvrijeme eliminacije10–12 sati[2]

Upotreba

uredi
 
Oralne tablete Zebeta od 5 mg

Bisoprolol je koristan pri tretmanima visokog krvnog pritiska (hipertenzije), smanjenog protoka krvi kroz srce (ishemija srca) i zatajenja srca kao i preventivnih tretmana prije njega te primarnog tretmana nakon srčanog udara, smanjujući mogućnost ponovljenog.[5] Osnovno djelovanje bisoprolola je smanjenje hipertenzije (povišenog krvnog pritiska).[6][7] Kod ishemije srca, lijek se koristi za smanjenje aktivnosti srčanog mišića, tako da smanjuje njegove potrebe za kisikom i hranjivim sastojcima, a smanjeni protok krvi i dalje može transportovati dovoljne količine kisika i hranjivih sastojaka kroz organizam.[8][9][10]

Ovaj lijek se može koristiti za tretman kardiovaskularnih bolesti poput koronarne bolesti srca, aritmije srca, ishemije srca i infarkta miokarda, nakon akutnog događaja. Pacijenti sa kompenziranom kongestivnom insuficijencijom srca mogu se liječiti bisoprololom kao dodatnim lijekom (obično zajedno sa ACE inhibitorima, diureticima i glikozidima digitalisa). Kod pacijenata sa kongestivnom insuficijencijom srca, on smanjuje potrebu za potrošnjom kisika u srčanom mišiću. Vrlo je važno započeti liječenje sa malim dozama ovog lijeka, jer bisoprolol također umanjuje i snagu mišića srca, što je neželjeni efekat kod kongestivne insuficijencije srca.

Upozorenja

uredi

Beta-blokatori općenito mogu pogoršati astmu pa ovaj efekat može biti opasan. To se mora spriječiti kod pacijenata koji su bolovali ili boluju astmu ili bronhospazam. Ako ne postoje alternative ili nisu nedostupne, kardioselektivni beta-blokatori se mogu koristiti uz veliki oprez i pažnju i pod nadzorom ljekara. Bisoprolol, metoprolol, nebivolol i (u manjoj mjeri) acebutolol, imaju slabije efekte na β2 (bronhijalne) receptore pa su stoga relativno kardioselektivni ali ne i kardiospecifični. Oni imaju slabije efekte na povećanje otpora strujanja zraka kroz disajne puteve, ali ipak nisu bez ovog popratnog efekta, naročito u višim dozama.

Popratni efekti

uredi

Prekomjerne doze bisoprolola izazivaju umor, hipotenziju (niski krvni pritisak),[9] niski nivo šećera u krvi,[11][12] bronhospazme i bradikardiju.[9] Bronhospazmi i niski nivoi šećera u krvi pri visokim dozama lijeka mogu biti antagonisti za β2 adrenergičke receptore u plućima i jetri. Bronhospazam se dešava zbog blokiranja β2 receptora u plućima, a nizak nivo šećera se dešava zbog smanjene stimulacije glikogenolize i glukogenogeneze u jetri preko β2 receptora.[8][9][13]

Mehanizam djelovanja

uredi

Bisoprolol je kardioprotektivni lijek jer selektivno i kompetitivno blokira kateholaminsku (adrenalinsku) stimulaciju β1 adrenergičkih receptora (adrenoreceptora), koji se uglavnom nalaze u ćelijama srčanog mišića i provodnom tkivu srca (kardiospecifičan), ali također i u jukstaglomerularnim ćelijama bubrega.[8] Obično, adrenalinska i noradrenalinska stimulacija β1 adrenoreceptora aktivira signalni talas (kaskadu, Gs bjelančevina i cAMP) koji u konačnici vode do povećanja kontrakcija i ubrzanja rada srca i srčanog mišića te sinusnog čvora, respektivno.[14] Bisoprolol kompetitivno blokira aktiviranje ovog signalnog talasa te na taj način smanjuje adrenergičku stimulaciju srčanog mišića i ćelija sinusnog čvora. Smanjenje adrenergičkog tona uzrokuje slabiju kontraktibilnost srčanog mišića i usporenje brzine kojom ćelije sinusnog čvora proizvode impulse.[11][12][15]

Sve su to povoljni faktori koji snižavaju i liječe hipertenziju, srčane napade i ishemiju. Smanjenje kontraktibilnosti i brzine otkucaja srca su korisni za hipertenziju jer smanjuju pritisak krvi[6][9] ali kao preventivna mjera za srčane napade i srčanu ishemiju, oni smanjuju brzinu rada srca i njegove kontrakcije smanjujući potrebe srca za kisikom i hranjivim sastojcima. Primarni tretman nakon srčanog napada je spriječiti ponovno nastupanje infarkta.[7][9][10]

Farmakologija i biohemija

uredi
 
Selektivnost raznih β-blokatora

Bisoprolol je rastvorljiv i u vodi i u mastima, što ga čini boljim kandidatom u odnosu na druge β blokatore, čak i u odnosu na druge β1-blokatore, to što je rastvorljiv u vodi smanjuje učestalost nepoželjnih efekata na centralni nervni sistem (nemogućnost da se širi na mozak) u odnosu na čiste lipofilne spojeve.[11][15] On ima približno poluvrijeme eliminacije od 10 do 12 sati, a kada se uzme oralno gotovo sav se apsorbira u krvotok.[11][12]

Velika apsorpcija indicija je visoke biodostupnosti lijeka (oko 90%).[11][12] Kada se izlučuje iz organizma, on ga ravnomjerno distribuira (50%-50%) između bubrega i biotransformacije u jetri (odakle se kasnije izlučuje).[11][12][15] Ovi faktori čine ga pogodnim kada je potrebno uzimanje lijeka u jednokratnim dnevnim dozama.[11][12]

β1-selektivnost

uredi

Od naročitog značaja je važna β1-selektivnost bisoprolola u usporedbi sa drugim neselektivnim beta-blokatorima. Efekti lijeka su ograničeni samo na područja koja sadrže β1 adrenoreceptore, a koji su pretežno u srcu i dijelovima bubrega.[11][15] Bisoprolol umanjuje neželjene efekte koji se mogu javiti primjenom nespecifičnih beta-blokatora kada se dešava blokada drugih adrenoreceptora (β2, β3, α1, α2). Drugi receptori izazivaju razne odgovore u organizmu, a njihova blokada može prouzrokovati širok raspon reakcija, a pošto su β1 adrenoreceptori kardiospecifični u većini slučajeva, to daje bisoprololu prednost kod tretmana srčanih poremećaja.[11][12][15]

Bisoprolol ima viši nivo β1 selektivnosti u usporedbi sa drugim β1-selektivnim beta-blokatorima poput atenolola, metoprolola i betaksolola.[15][16][17][18][19][20][21][22][23][24] Međutim, nebivolol ima približno 3,5 puta veću β1 selektivnost.[25][26]

Ostali efekti

uredi

Bisoprolol ima jači efekat protiv hipertenzije od propranolola.[16] U životinjskim modelima također se pokazao kao kardioprotektivan.[16] Inhibira izlučivanje renina za oko 65% a smanjuje i tahikardiju za oko 30%.[16]

Reference

uredi
  1. ^ Bisoprolol, u ChemIDPlus bazi podataka
  2. ^ Leopold G (1986). "Balanced pharmacokinetics and metabolism of bisoprolol". J. Cardiovasc. Pharmacol. 8 Suppl 11: S16–20. doi:10.1097/00005344-198511001-00003. PMID 2439789.
  3. ^ "Drugs@FDA: FDA Approved Drug Products". Pristupljeno 14. 6. 2016.
  4. ^ "WHO Model List of EssentialMedicines" (PDF). World Health Organization. 1. 10. 2013. Pristupljeno 14. 6. 2016.
  5. ^ Rosenberg J.; Gustafsson F. (2008). "Bisoprolol for congestive heart failure". Expert Opinion on Pharmacotherapy. 9 (2): 293–300. doi:10.1517/14656566.9.2.293. PMID 18201151.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  6. ^ a b Amabile G.; Serradimigni A. (1987). "Comparison of bisoprolol with nifedipine for treatment of essential hypertension in the elderly: Comparative double-blind trial". European Heart Journal. 8 Suppl M: 65–69. doi:10.1093/eurheartj/8.suppl_m.65. PMID 2967187.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  7. ^ a b Thadani U. (2004). "Current medical management of chronic stable angina". Journal of cardiovascular pharmacology and therapeutics. 9 Suppl 1: S11–S29, quiz S29–9. doi:10.1177/107424840400900103. PMID 15378129.
  8. ^ a b c "A randomized trial of beta-blockade in heart failure. The Cardiac Insufficiency Bisoprolol Study (CIBIS). CIBIS Investigators and Committees". Circulation. 90 (4): 1765–1773. 1994. doi:10.1161/01.cir.90.4.1765. PMID 7923660.
  9. ^ a b c d e f Konishi M.; Haraguchi G.; Kimura S.; et al. (2010). "Comparative effects of carvedilol vs bisoprolol for severe congestive heart failure". Circulation journal : official journal of the Japanese Circulation Society. 74 (6): 1127–1134. doi:10.1253/circj.cj-09-0989. PMID 20354334. Eksplicitna upotreba et al. u: |author= (pomoć)CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  10. ^ a b Castagno D.; Jhund P. S.; McMurray J. J. V.; et al. (2010). "Improved survival with bisoprolol in patients with heart failure and renal impairment: An analysis of the cardiac insufficiency bisoprolol study II (CIBIS-II) trial". European Journal of Heart Failure. 12 (6): 607–616. doi:10.1093/eurjhf/hfq038. PMID 20354032. Eksplicitna upotreba et al. u: |author= (pomoć)CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  11. ^ a b c d e f g h i Leopold G.; Pabst J.; Ungethüm W.; Bühring K. U. (1986). "Basic pharmacokinetics of bisoprolol, a new highly beta 1-selective adrenoceptor antagonist". Journal of clinical pharmacology. 26 (8): 616–621. doi:10.1002/j.1552-4604.1986.tb02959.x. PMID 2878941.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  12. ^ a b c d e f g Leopold G, Ungethüm W, Pabst J, Simane Z, Bühring KU, Wiemann H (1. 9. 1986). "Pharmacodynamic profile of bisoprolol, a new beta 1-selective adrenoceptor antagonist". Br J Clin Pharmacol. 22 (3): 293–300. doi:10.1111/j.1365-2125.1986.tb02890.x. PMC 1401121. PMID 2876722.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  13. ^ Hauck R. W.; Schulz C.; Emslander H. P.; Böhm M. (1994). "Pharmacological actions of the selective and non-selective beta-adrenoceptor antagonists celiprolol, bisoprolol and propranolol on human bronchi". British Journal of Pharmacology. 113 (3): 1043–1049. doi:10.1111/j.1476-5381.1994.tb17098.x. PMC 1510470. PMID 7858847.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  14. ^ Bristow M. R.; Hershberger R. E.; Port J. D.; Minobe W.; Rasmussen R. (1989). "Beta 1- and beta 2-adrenergic receptor-mediated adenylate cyclase stimulation in nonfailing and failing human ventricular myocardium". Molecular Pharmacology. 35 (3): 295–303. PMID 2564629.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  15. ^ a b c d e f Haeusler G, Schliep HJ, Schelling P (1986). "High beta 1-selectivity and favourable pharmacokinetics as the outstanding properties of bisoprolol". J. Cardiovasc. Pharmacol. 8 Suppl 11: S2–15. doi:10.1097/00005344-198511001-00002. PMID 2439793.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  16. ^ a b c d Harting J, Becker KH, Bergmann R (1. 2. 1986). "Pharmacodynamic profile of the selective beta 1-adrenoceptor antagonist bisoprolol". Arzneimittelforschung. 36 (2): 200–8. PMID 2870720.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  17. ^ Kaumann AJ, Lemoine H (1. 10. 1985). "Direct labelling of myocardial beta 1-adrenoceptors. Comparison of binding affinity of 3H-(−)-bisoprolol with its blocking potency". Naunyn Schmiedebergs Arch. Pharmacol. 331 (1): 27–39. doi:10.1007/bf00498849. PMID 2866449.
  18. ^ Klockow M, Greiner HE, Haase A, Schmitges CJ, Seyfried C (1. 2. 1986). "Studies on the receptor profile of bisoprolol". Arzneimittelforschung. 36 (2): 197–200. PMID 2870719.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  19. ^ Manalan AS, Besch HR, Watanabe AM (1. 8. 1981). "Characterization of [3H](+/-)carazolol binding to beta-adrenergic receptors. Application to study of beta-adrenergic receptor subtypes in canine ventricular myocardium and lung". Circ. Res. 49 (2): 326–36. doi:10.1161/01.res.49.2.326. PMID 6113900.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  20. ^ Schliep HJ, Schulze E, Harting J, Haeusler G (1. 4. 1986). "Antagonistic effects of bisoprolol on several beta-adrenoceptor-mediated actions in anaesthetized cats". Eur. J. Pharmacol. 123 (2): 253–61. doi:10.1016/0014-2999(86)90666-7. PMID 3011461.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  21. ^ Schliep HJ, Harting J (1984). "Beta 1-selectivity of bisoprolol, a new beta-adrenoceptor antagonist, in anesthetized dogs and guinea pigs". J. Cardiovasc. Pharmacol. 6 (6): 1156–60. doi:10.1097/00005344-198406060-00024. PMID 6084774.
  22. ^ Schnabel P, Maack C, Mies F, Tyroller S, Scheer A, Böhm M (1. 10. 2000). "Binding properties of beta-blockers at recombinant beta1-, beta2-, and beta3-adrenoceptors". J. Cardiovasc. Pharmacol. 36 (4): 466–71. doi:10.1097/00005344-200010000-00008. PMID 11026647.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  23. ^ Smith C, Teitler M (1. 4. 1999). "Beta-blocker selectivity at cloned human beta 1- and beta 2-adrenergic receptors". Cardiovasc Drugs Ther. 13 (2): 123–6. doi:10.1023/A:1007784109255. PMID 10372227. Arhivirano s originala (PDF), 19. 2. 2020. Pristupljeno 13. 6. 2016.
  24. ^ Wellstein A, Palm D, Belz GG (1986). "Affinity and selectivity of beta-adrenoceptor antagonists in vitro". J. Cardiovasc. Pharmacol. 8 Suppl 11: S36–40. doi:10.1097/00005344-198511001-00006. PMID 2439796.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  25. ^ Bundkirchen A, Brixius K, Bölck B, Nguyen Q, Schwinger RH (1. 1. 2003). "Beta 1-adrenoceptor selectivity of nebivolol and bisoprolol. A comparison of [3H]CGP 12.177 and [125I]iodocyanopindolol binding studies". Eur. J. Pharmacol. 460 (1): 19–26. doi:10.1016/S0014-2999(02)02875-3. PMID 12535855.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  26. ^ Nuttall SL, Routledge HC, Kendall MJ (1. 6. 2003). "A comparison of the beta1-selectivity of three beta1-selective beta-blockers". J Clin Pharm Ther. 28 (3): 179–86. doi:10.1046/j.1365-2710.2003.00477.x. PMID 12795776.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)

Vanjski linkovi

uredi
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Bisoprolol&oldid=3535584"