Automatizacija je interdisciplinarna grana tehnike i inžinjerska nauka koja obuhvata sve mjere za automatizaciju mašina i opreme da bi one bile u mogućnosti djelovati neovisno i bez suradnje ljudi[1]. Stepen automatizacije je veći, što su mašine i opreme samostalniji od ljudske intervencije. Kroz napredak u obradi signala, stepen automatizacije je znatno povećan. Pored izbjegavanja učešća ljudi u opasnim, napornim ili rutinske aktivnostima, automatizacija je doprinijela boljoj performansi mašina i sistema, smanjenju troškova osoblja kao i poboljšanju kvalitete proizvoda. Ljudska aktivnost je svedena uglavnom na rješavanje problema, nabavu građe, gotovih proizvoda, održavanja i sličnih poslova.

Historija automatizacije

uredi

Važnost automatizacije tehnologije

uredi

Automatizacije je pomoćna disciplina u svim područjima tehnologije. Njene metode i rješenja su rezultat općeg posmatranja modela realnih fizičkih sistema.

Za svaku fizičku veliičinu razvijene su metode mjerenja. To je dovelo do razvoja raznih senzora. Primjer: Mjerenje protoka pomoću Coriolisove sile.
U svrhu kontrole izumljen je programabilni logički kontroler ili PLC.
U svrhu regulacije istražuju se sva stanja regulacijske petlje odnosno zatvorenog kruga da bi se stekao stabilno reguliran proces. Pronalazak kontrolora za stabilan
zatvoreni krug može trajati godinama. Jedan od primjera je kontrola telemanipulovanih robota pri mrtvom vremenu koja je trajala nekoliko
decenija[2].

Metode automatizacije

uredi

Ekonomska i društvena važnost

uredi

Reference

uredi
  1. ^ http://titan.fsb.hr/~mcipek/base/novosti/oa_pi_I_dio.pdf
  2. ^ "Arhivirana kopija" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 7. 3. 2016. Pristupljeno 1. 9. 2014.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)