Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine

Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine (skr. AFBIH) je ustanova koja prikuplja, čuva, štiti i naučno priprema za upotrebu arhivsku građu primarno sa teritorije Federacije Bosne i Hercegovine, ali u svojim fondovima posjeduje i arhivsku građu Bosne i Hercegovine

Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine
Izvorno imeArhiv Federacije Bosne i Hercegovine
Državni nivoFederacija Bosne i Hercegovine
Osnivanje1. juni 1997.
SjedišteSarajevo
Ključne osobeDr. Adamir Jerković (Direktor)
Sajtwww.arhivfbih.gov.ba

Osnivanje uredi

Inicijativa za osnivanje Arhiv Federacije nastala je u trenutku transformacije Bosne i Hercegovine 1994. godine[1] kada je uspostavljena Federacije Bosne i Hercegovine. Arhiv je počeo sa radom 1. juna 1997. godine[2] kao upravna organizacija koja čuva i štiti arhivsku i registraturnu građu nastalu radom Parlamenta Federacije, predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH, Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, federalnih organa uprave, federalnih ustanova, drugih federalnih institucija, udruženja građana i drugih pravnih lica koji su organizirani na nivou entiteta od 1994. kada je utemeljena Federacija Bosne i Hercegovine. Arhiv je nezavisna federalna institucija čiji je sadašnji status regulisan Zakonom federalnih ministarstva i drugim organima federalne uprave.[3]

Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine od 2016. godine koristi novi grb koji je inspirisan stilizovanim stećkom.[4]

Glavna uloga i zadaci uredi

Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine izrađuje i metodska uputstva, standarde i normative za arhivsku djelatnost, razvija arhivsku djelatnost, izdaje uvjerenja, potvrde i druga zvanične isprave o činjenicama i dokazima koji se nalaze u građi koju čuva;[2] Arhiv Federacije vrši i stručno usavršavanje radnika arhivske službe i naučno - istraživački i publicistički rad u arhivskoj djelatnosti kao i međunarodnu arhivsku saradnju.

Nakon preuzimanja arhivskog materijala, Arhiv razvrstava i obrađuju materijal, obezbjeđuju naučne i informativne resurse, objavljuju pomenuti arhivski materijal, obezbjeđuje dostupnost tog materijala za korištenje, organizira izložbe arhivskog materijala itd.

Organizaciona struktura uredi

Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine sastoji se od tri glavna sektora.

  • Sektor za pravne i finansijske poslove i očuvanje arhivskog materijala van arhiva
  • Sektor za arhiviranje, čuvanje i obradu arhivskog materijala u unutar Arhiva.
  •  Sektor za INDOC[5], služba naučno-istraživačkog, izdavačkog, kulturnog i obrazovnog rada
    • Odsjek za digitalizaciju Arhiva i arhivskog materijala

Aktivnosti Arhiva FBiH uredi

Izložba „Srebrenica inferno“
Potpisivanje sporazuma o saradnji izmedju Arhiva FBiH i Egipatskog nacionalnog arhiva u Kairu.

Od januara 2017. godine, Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine raspolaže sa 34 fonda. Najzastupljeniji arhivski fond je onaj koji se odnosi na Branka Mikulića i kojeg proučava veliki broj korisnika iz cijelog svijeta. Biblioteka arhiva sadrži preko 2500 knjiga i drugih publikacija koje su klasifikovane na sljedeći način[2]:

  • Knjige - u oblasti opće i nacionalne historije, pomoćnih historijskih nauka, zakona, politika, javne uprave, geografije, književnosti itd.
  • Periodične naslove - kao što su Službene novine, časopisi iz oblasti kulture, umjetnosti, obrazovanja, periodične publikacije u oblasti historije itd.
  • Riječnici i priručnici, leksikoni, bilteni, katalozi izložbi itd.

Od 2010. Arhiv priređuje izložbe, najčešće o genocidu u Srebrenici. Svjetska izložba o srebreničkom genocidu pod nazivom „Srebrenica inferno“ viđena je u preko trideset pet svjetskih metopola i gradova Evrope, Azije i Afrike

Povodom 100 godina od atentata na austrougarskog prijestolonasljednika Franca Ferdinanda iz Austrije, Arhiva Federacije organizovala je 28. juna 2014. godine izložbu pod nazivom "Sarajevo atentat"[6]. Izložba je postavljena na otvorenom ispred Katedrale Svetog Srca u Sarajevu, i vidjelo ju je 30.000 ljudi. Ova međunarodna izložba organizovana je i u nekoliko glavnih gradova širom Evrope[7]

U 2015. godini predstavljene su dvije izložbe o svjetskim ratovima; Izložba pod nazivom "Veliki rat (1914-1918)" koja se sastojala od 35 bilborda sa slikama i informacijama o Prvom svetskom ratu, a koja je organizovana u Sarajevu i drugim gradovima; Arhiv je također organizovao i izložbu "Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu" povodom 70. godišnjice pobjede nad fašizmom.[8]

2015. odine organizovana je izložba pod nazivom "Bosna u vrijeme Bana Kulina"[9].

Od iste godine su uvedena bosanskohercegovačka priznanja koja se dodjeljuju najboljim arhivistima i pojedincima ili institucijama za doprinos u pamćenju bosanskohercegovačke prošlosti, kao i za afirmaciju Bosne i Hercegovine u zemlji i svijetu. Dodjeljuju se sljedeća priznanja: "Kralj Tvrtko Prvi Kotromanić", "Bosanski stećak" i "Priznanje Arhiva Federacije" u vidu plakete.

Saradnja arhiva FBiH uredi

Arhiva ima dobro razvijenu saradnju sa Udruženjem arhivskih i administrativnih radnika Federacije Bosne i Hercegovine. Ova asocijacija osnovana je 2009. godine na inicijativu Arhiva. Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine razvio je i dinamičnu institucionalnu saradnju sa mnogim arhivima širom svijeta s kojim je potpisao memorandume o saradnji[10] te je postigao svoje međunarodno priznanje.

Sjedište uredi

Arhiv Federacije nema svoju zgradu i podstanar je od svog osnivanja od 1997 godine. Najprije je bio smješten u zgradi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, ali je nakon demonstracija u februaru 2014. godine i paljevine administrativnih prostorija,[11] promijenio adresu i sada se nalazi u ulici Marka Marulića 2, Sarajevo, zajedno sa svojim depoima.

Reference uredi

  1. ^ Službeni List FBiH br.2/94 Član 22
  2. ^ a b c Official website of Archives of FBiH
  3. ^ Official Gazette of FBiH No.19/03 Article 27
  4. ^ "Stylized "stećak" as emblem for Archive FBiH". Arhivirano s originala, 2. 9. 2017. Pristupljeno 8. 9. 2017.
  5. ^ Information and Documentation Center
  6. ^ The gallery "Great War" (in Bosnian)[mrtav link]
  7. ^ Gallery "Sarajevo Assassination" (in Bosnian)
  8. ^ The Gallery "Bosnia and Herzegovina during World War II"(in Bosnian)
  9. ^ Gallery "Bosnia in time of Kulin Ban" (in Bosnian)[mrtav link]
  10. ^ Memorandum of cooperation between National Archives of Egypt and Archives of Federation[mrtav link]
  11. ^ Sarajevo fire may have destroyed state’s Ottoman archives