Aida d.d. Tuzla
Aida d.d. Tuzla je fabrika koja se bavi proizvodnjom obuće uglavnom za inostrano tržište. Prije rata u Bosni i Hercegovini, Aida d.d. je imala razvijenu vlastitu trgovačku mrežu, sa rasprostranjenim maloprodajnim objektima na prostoru BiH i Srbije.[1] Aida je osnovana 1969. godine u Tuzli, ali je imala tri pogona u Tuzli, Lukavcu i Srebreniku.[1] Pogoni Aide su osposobljeni za izradu muške, ženske, dječije, modne, zaštitne i sportske obuće sa širokim asortimanom modela.
Aida d.d. | |
---|---|
Vrsta | Dioničko |
Industrija | tekstilna industrija |
Osnovano | 1969. godine |
Sjedište | Tuzla, Bosna i Hercegovina |
Ključne osobe | Bahrudin Bašić |
Proizvodi | obuća |
Prihod | 1,4 miliona KM (2013) |
Neto dobit | -845 hiljadaKM (2013) |
Vlasnik | Vlada Tuzlanskog kantona 98,81% mali dioničari 1,19% |
Zaposleni | 329 (2013) |
Historija
urediFabrika obuće Aida d.d. Tuzla osnovana je 1969. godine sa ciljem proizvodnje kvalitetne modne, sportske i zaštitne obuće.[1] Sve do 1992. godine i rata u Bosni i Hercegovini, Aida je upošljavala preko 300 radnika u tri pogona koji su proizvodili nekoliko hiljada pari obuće godišnje, te ih putem vlastite maloprodajne mreže plasirala na domaće tržište, ali i putem drugi kompanija plasirala na inostrana tržišta.[2] Aida je svoje proizvode izvozila u Sloveniju, Italiju, Njemačku, Švedsku i druge zemlje, a neki od istaknutijih partnera Aide bili su: Carmens, Dei Colli, Falc, Sebastian, Fraven, Patrizia, Peco, Alpina, Salamander, Caprice, Kavat, Limpex i mnogi drugi.[1] Tokom rata u Bosni i Hercegovini, Aida znatno smanjuje svoju proizvodnju, a izvoz proizvoda van BIH postaje gotovo nemoguć. Nakon ratnih dejstava kreću pokušaji privatizacije ove kompanije. Mnogi pokušaji privatizacije bivaju neuspješni i predmetom interesovanja istražnih organa.[3]
Nakon nekoliko godina smanjene proizvodnje, agonije oko privatizacije, nagomilovanih dugova i pokretanja stečaja, lukavačka firma Intral d.o.o. je unajmila kompletan proizvodni pogon Aide za potrebe proizvodnje obuće namjenje za izvoz.[4] Ovim dogovorom većina radnika Aide su zadržali svoj radni status unutar firme. Intral je uložio oko jedan milion KM u sanaciju i modernizaciju pogona Aide u Tuzli koji se prostire na oko 5.000 m2, te pored postojećih radnika Aide uposlio dodatnu radnu snagu.[3] Kompanija Intral je uspjela osigurati vrijedne poslove sa kompanijama iz Slovenije, Austrije, Njemačke i Francuske.[3]
Pogoni
urediAida d.d. Tuzla od svog osnivanja je raspolagala sa tri proizvodna pogona smještena u Tuzli, Lukavcu i Srebreniku (Duboki Potok).[1]
Pogon u Tuzli
urediPogon u Tuzli obuhvata sljedeće proizvodne kapacitete:[1]
- Krojačnica - jedna proizvodna linija
- Šivaonica - tri proizvodne linije
- Montaža - jedna proizvodna linija
Pogon u Tuzli je imao kapacitet od oko 80.000 proizvedenih pari obuće godišnje. Pogon je zapošljavao oko 200 osoba.
Pogon u Lukavcu
urediPogon u Lukavcu obuhvata sljedeće proizvodne kapacitete:[1]
- Krojačnica - jedna proizvodna linija
- Šivaonica - jedna proizvodna linija
- Montaža - jedna proizvodna linija
Pogon u Lukavcu je imao kapacitet od oko 75.000 proizvedenih pari obuće godišnje. Pogon je zapošljavao oko 70 osoba.
Pogon u Srebreniku
urediPogon u Srebreniku (Duboki Potok) obuhvata sljedeće proizvodne kapacitete:[1]
- Krojačnica - jedna proizvodna linija
- Šivaonica - jedna proizvodna linija
Pogon u Srebreniku je imao kapacitet od oko 40.000 proizvedenih pari obuće godišnje. Pogon je zapošljavao oko 60 osoba.
Također pogledajte
urediReference
uredi- ^ a b c d e f g h "O NAMA". FABRIKA OBUĆE "AIDA"DD TUZLA. Pristupljeno 5. 8. 2016.
- ^ "Informacija o stanju u privrednim drustvima sa vecinskim udjelom vlasnistva vlade TK" (PDF). Vlada TK. Arhivirano s originala (PDF), 11. 6. 2017. Pristupljeno 5. 8. 2016.
- ^ a b c Bektić, Mirela. "Trenutno stanje radnika Fabrike obuće „Aida" Tuzla: Šta predstavlja potpisani Sporazum? | RTV SLON". www.rtvslon.ba. Arhivirano s originala, 19. 9. 2015. Pristupljeno 5. 8. 2016.
- ^ Redakcija (2. 8. 2016). "Intral BH oživio pogone Aide: Vrhunska obuća iz Tuzle do Amerike i Afrike | Krupljani.BA". Pristupljeno 5. 8. 2016.[mrtav link]