Ahmed-paša Hercegović Kosača

Ahmed-paša Hercegović Kosača (1455 - 21. juli 1517) bio je bosanski plemić iz porodice Kosača i osmanlijski veliki vezir. Sin je hercega Stjepana Vukčića Kosače i bavarske vojvotkinje Barbare de Payro. Rođen je u Herceg Novom i dobio je po ocu ime Stjepan. Njegova starija polusestra bila je pretposljednja bosanska kraljica, Katarina Kosača.^[1]

Djetinjstvo i rana mladost

Djetinjstvo provodi u Humskoj zemlji (današnja Hercegovina) i Dubrovniku gdje započinje školovanje. Nakon pada Kraljevine Bosne pod Osmanlije, otac ga šalje u Carigrad kao jamca za mir. Školovao se u čuvenom Enderun mektebu gdje je primjećen njegov talenat i njegova politička karijera počinje polahko rasti.

Napredovanje ka osmanlijskom dvoru

Pod imenom Ahmed prvi put se javlja 1477, u jednom fermanu sultana Mehmeda II, a već sljedeće godine bio je državni zastavnik, mirialam. U decembru 1481. ženi kćerku sultana Bajazida II, princezu Hundi-hatun, od tada njegova karijera još više napreduje. Tokom svog života imao je razne dužnosti, bio je sadžakbeg Burse, zatim beglerbeg Anadolije. 17. marta 1488. postao je kapudan-paša i komandovao je osmanskom mornaricom četiri godine i devet mjeseci. Nakon toga, ponovo biva imenovan na dužnost anadolskog beglerbega. U martu 1497. prvi put je imenovan za velikog vezira, što je poslije sultana najveća funkcija u Osmanskom carstvu. Ahmed-paša Hercegović će još četiri puta biti na ovom istaknutom položaju . Četrdeset godina je proveo u službi trojice sultana (Mehmed II, Bajazid II i Selim I) i pod njihovom zastavom učestvovao u mnogim bitkama, ovo vrijeme je u osmanskoj historiji poznato kao "zlatno doba".

Potomstvo i zadužbine

Bio je oženjen Fatimom, kćerkom sultana Bajezida II. Imao je četiri sina: Ali-bega, Mustafa-bega, Ahmeta, i Mehmed-bega, te jednu kćer kojoj je dao ime po svojoj domovini - Huma. Iza sebe je ostavio brojne zadužbine: džamije, medrese, hamame, mektebe, imarete, karavansaraje. Umro je 1517, kada se vratio iz Egipta. Ukopan je na svom imanju na obali Mramornog mora, u selu Dil koje je kasnije njemu u čast preimenovano u Hersek (Hercegovina) .

Također pogledajte

Kosače

Reference

^ Filipović, Emir O. (2018). BOSANSKO KRALJEVSTVO – Historija srednjovjekovne bosanske države. Sarajevo, BiH: Omladinska knjiga Sarajevo. ISBN 978-9958-9398-6-0.

Literatura

G.Elezović, Nekretna dobra Ahmed-paše Hercegovića u Dubrovniku - izvor za pljačku Dubrovačke Republike, POF I/1950.
Ć.Truhelka, Tursko-slovjenski spomenici dubrovačke arhive, Glasnik Zemaljskog muzeja, XXIII, Sarajevo, 1911.
B. Zlatar, Ahmed-paša Hercegović (zbornik radova), BZK "Preporod", Mostar, 2003.

[1] Filipović, Emir O. (2018). BOSANSKO KRALJEVSTVO – Historija srednjovjekovne bosanske države. Sarajevo, BiH: Omladinska knjiga Sarajevo. ISBN 978-9958-9398-6-0.

[1]