Adalski sultanat

bivši muslimanski sultanat

Adalski sultanat je bio bivši muslimanski sultanat koji je prostirao na području Afričkog roga. Osnivač sultanata bio je Sabr ad-Din II, koji je iskoristio pad Ifatskog[1] i uspostavio novi sultanat koji će se održati u periodu od 1415. do 1577. godine.[2]

Adalski sultanat
1415–1577.
Države prije:
Ifatski sultanat
Države poslije:
Osmanlijsko carstvo
Hararski sultanat
Zastava
Položaj na karti
Položaj na karti
Glavni grad Zeila (1415–1420)
Dakkar (1420–1520)
Harar (1520–1577)
Asaita (1577–1577)
Službeni jezik somalski
harari
arapski
geez
afarski
Državno uređenje Kraljevina
Zakonodavstvo  

Glavni grad novoosnovanog sultanata ostao je grad Zeila koji je bio glavni grad i bivšeg sultanata ali samo do 1420. godine kada će ga zamijeniti grad Dakkar. Na vrhuncu svoga postojanja, sultanat je obuhvatao većinu teritorije Afričkog roga, istočno od Etiopskog carstva (Abesinije).

Tokom svog postojanja Adalski sultanat je održavao snažne veze sa Osmanlijskim carstvom.[3]

Etimologija uredi

Smatra se da je Eidal ili Avdal bio emir utvrđenog grada Harare u 11. vijeku, grada koji će poslije postati glavni grad sultanata.[4]

U 13. vijeku, arapski pisac Al Dimashqi upućuje na to da se naziv Adalskog sultanata povezuje sa gradom Zeila, tj. po njegovom nazivu Awdal u somalskom jeziku.[5]

Današnja regija Awdal unutar Somalilanda odnosno Somalije, nazvana je prema ovom sultanatu.

Historija uredi

Uspostava uredi

Prema istraživaču iz 16. vijeka Leu Afričkom, oblast Adalskog sultanata obuhvatao je geografsko područje između moreuza Bab-el-Mandeba i rta Guardafui. Prema tome sultanat je graničio sa Mogadiškim sultanatom na jugu i Etiopskim carstvom na zapadu.

Islam se na područje Afričkog roga proširio sa Arabijskog poluostrva, neposredno poslije Hidžre. Džamija Masjid al-Qiblatayn sa dva mihraba u gradu Zeili datira iz 7. vijeka i najstarija je džamija u gradu. Krajem 9. vijeka, Jakubi, muslimanski geograf napisao je da muslimani žive duž sjeverne somalijske obale. Također je spomenuo da se glavni grad Adalskog kraljevstva nalazi u Zeili. Vlast nad lokalitetom je uspostavljena od strane Adelita. Historiju Adalskog kraljevstva karakterišu sukobi sa susjednom Abesinijom.

Adal se spominje u 14. vijeku, u kontekstu borbi između muslimana sjevernog somalijskog i afarskog priobalnog područja i kršćanskih snaga abesinskog kralja Amda Sejona I. Prvobitni glavni grad Adala bio je lučki gradu Zeila, koji se nalazio u sjeverozapadnom regionu Awdal. U to vrijeme područjem je upravljao emir većeg Ifatskog sultanata kojim je upravljala Valašma dinastija.

Uspon i pad uredi

Kada je posljednji Ifatski sultan, Sa'ad ad-Din II, ubijen od strane etiopskog cara Dawita I Etiopskog u lučkom gradu Zeila 1410. godine, njegova djeca su bila primorana da prebjegnu u Jemen.[6] Početkom 15. vijeka, glavni grad Adalskog sultanata je preseljen u grad Dakkar gdje je stariji sin ubijenog Sa'ad ad-Din II, Sabr ad-Din II po povratku iz Jemena uspostavio novu upravu Adalskog sultanata.[7][8] Tokom ovog perioda, Adal se pojavio kao centar muslimanskog otpora protiv ekspanzivnog kršćanskog Etiopskog carstva.[7] Prema istraživaču Leu Afričkom, Adalski sultanat će zagospodariti teritorijom bivšeg Ifatskog sultanata[9] kao i teritorijom koja se prostirala dalje na istok sve do rta Guardafui.

Reference uredi

  1. ^ Briggs, Phillip. Somaliland. Bradt Travel Guides. Pristupljeno 25. 4. 2016.
  2. ^ elrik, Haggai (2007). "The Cambridge History of Africa: From c. 1050 to c. 1600". Basic Reference. USA: Lynne Rienner. 28: 36. doi:10.1017/S0020743800063145. Pristupljeno 27. 4. 2012.
  3. ^ Salvadore, Matteo (2016). The African Prester John and the Birth of Ethiopian-European Relations, 1402-1555. Routledge. str. 158. ISBN 1317045467. Pristupljeno 18. 3. 2018.
  4. ^ Wehib, Ahmed (oktobar 2015). History of Harar and the Hararis (PDF). Harari People Regional State Culture, Heritage And Tourism Bureau. str. 105. Pristupljeno 26. 7. 2017.
  5. ^ Fage, J.D (2010). "The Cambridge History of Africa: From c. 1050 to c. 1600". ISIM Review. UK: Cambridge University Press (proljeće 2005): 139. Referenca sadrži prazan nepoznati parametar: |coauthors= (pomoć)
  6. ^ mbali (2010). "Somaliland". Basic Reference. London, UK: mbali. 28: 217–229. doi:10.1017/S0020743800063145. Arhivirano s originala, 23. 4. 2012. Pristupljeno 27. 4. 2012.
  7. ^ a b "Lewis, I. M. (1999). A Pastoral Democracy:". Pristupljeno 23. 3. 2018.
  8. ^ Briggs, Philip (2012). Bradt Somaliland: With Addis Ababa & Eastern Ethiopia. Bradt Travel Guides. str. 10. ISBN 1841623717.
  9. ^ Shelley, Fred M. (23. 4. 2013). Nation Shapes: The Story Behind the World's Borders: The Story behind the World's Borders (jezik: engleski). ABC-CLIO. ISBN 9781610691062.

Vanjski linkovi uredi