Španska peseta
Španska peseta je, u periodu 1869.-2002., bila valuta Španije. Njena oznaka po iso 4217 kodu je ESP. U praksi su pored naziva peseta korišteni i pela, duro, talego i kilo. Za izdavanje novca je bila zadužena Centralne banka Španije (sp. "Banco de España"). Izdavane su novčanice u apoenima od: 1.000, 2.000, 5.000, 10.000. Kovanice su izdavane u apoenima od: 1, 5, 10, 25, 50, 100, 200, 500 peseta. U 2002. pesetu je zamijenio euro.
| Španska peseta Peseta española | |
|---|---|
 Kovanica od 100 peseta  Novčanice od 1000 peseta | |
| ISO 4217 Kod | ESP |
| Korisnik |  Španija,  Andora |
| Oznaka | Pts |
| Kovanice | 1, 5, 10, 25, 50, 100, 200, 500 |
| Novčanice | 1.000, 2.000, 5.000, 10.000 |
| Nacionalna banka | http://www.bde.es/ |
Historija
urediU 1869. eskudo je zamijenjen pesetom. Španija je već bila članica Latinske monetarne unije, osnovanoj u 1868. Srebreni i zlatni standard su bili usvojeni. Nakon 1873. ukinut je srebreni dok je ostao zlatni standard. Od 1959. Španija postaje članica sporazuma iz Bretton Woodsa. Peseta je time bila vezana za američki dolar po tečaju 60:1. U 1967. peseta gubi vrijednost u poređenju s britanskom funtom, te se uvodi novi kurs od 70:1. U 2002. peseta se zamjenjuje eurom po kursu 166.386:1.[1] Španci trenutno (2014.) imaju oko 1,7 milijardi peseta. Od toga je oko 800 miliona novčanicama a ostalo u kovanicama. Nakon uvođenja eura u januaru 2002. Centralna banka je dala rok zamjene, s tim da je to moguće u svim banka Španije, do juna iste godine. Nakon isteka roka zamjena se može obaviti isključivo preko centralne banke.[2] Kovanice se mogu zamijeniti do 31. decembra 2020.[3]
Kovanice
uredi| Vrijednost | Slika | Masa[3] | Prečnik[3] | Boja[3] | Sastav[3] | Rub[3] |
|---|---|---|---|---|---|---|
| 1 Ps | .JPG)
|
0,55 g | 14 mm | Bijela | Aluminij | Gladak |
| 5 Ps | 
|
3 g | 17,5 mm | Žuta | Aluminij-bronza | Grub |
| 10 Ps | 
|
4 g | 18,5 mm | Bijela | Kupronikl | Grub |
| 25 Ps | 
|
4,25 g | 19,5 mm | Žuta | Aluminij-bronza | Gladak |
| 50 Ps | 
|
5,6 g | 20,5 mm | Bijela | Kupronikl | Sedam udubljenja |
| 100 Ps | 
|
9,25 g | 24,5 mm | Žuta | Aluminij-bronza | Grub |
| 200 Ps | 
|
10,5 g | 25,5 mm | Bijela | Kupronikl | Grub s prekidima |
| 500 Ps | 
|
12 g | 28 mm | Žuta | Aluminij-bronza | Žuta |
Novčanice
urediU periodu 1989-1992 Centralna banka je izdala nove novčanice koje je dizajnirao José María Cruz Novillo. One su bile nešto manje. Uvođenjem novih denominirane su stare apoena 200 do 2000 peseta. Novčanice su kombinovale tradicionalne (poput vodenog znaka) i moderne (fluorescentna vlakna) sigurnosne oznake. U 1992. kao simbol 500 godina otkrića Amerike novčanice su sadržavale španske i američke umjetničke radove. Njemački grafičar Reinhold Gerstetter je imao značajan utjecaj kod izbora dizajna posljednje serije novčanica.[3]
| Vrijednost | Lice[4] | Naličje[4] | Opis lica | Opis naličja |
|---|---|---|---|---|
| 1000 Pst |
|
|
Hernán Cortés | Francisco Pizarro |
| 2000 Pst | 
|
José Celestino Mutis | ||
| 5000 Pst | 
|
Kristofor Kolumbo | ||
| 10.000 Pst | 
|
Kralj Juan Carlos | Jorge Juan |
Također pogledajte
urediReference
uredi- ^ "Spanish Peseta". OANDA (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 24. 9. 2015. Pristupljeno 15. 10. 2016.
- ^ Burgen, Stephen (31. 8. 2014). "Spaniards still holding on to almost €1.7bn worth of pesetas". Guardian News (jezik: engleski). Barcelona: The Guardian. Pristupljeno 22. 10. 2016.
- ^ a b c d e f g "Banknotes and coins". Centralna banka Španije (jezik: engleski). Pristupljeno 22. 10. 2016.
- ^ a b "Spanien". Evropska centralna banka (jezik: njemački). Pristupljeno 15. 10. 2016.
Vanjski linkovi
uredi
