Škorpija

Škorpije ili škorpioni (latinski: Scorpiones) spadaju u najkrupnije paukolike životinje. To su najstariji kopneni zglavkari. Žive u suptropskim i tropskim predjelima, a ima ih i u umjerenom pojasu. Danju miruju dok noću idu u potragu za hranom. Veličine su 13 mm do 25 cm. Sve vrste posjeduju neurotoksičan otrov. Kod većine vrsta nije otrovan za čovjeka. Samo otrov pojedinih vrsta može da ugrozi život ljudske jedinke.

Škorpija
Cercophonius squama
Sistematika
Carstvo	Animalia
Koljeno	Arthropoda
Potkoljeno	Chelicerata
Razred	Arachnida
Potklasa	Dromopoda
Red	Scorpiones
Natporodice
Pseudochactoidea Buthoidea Chaeriloidea Chactoidea Iuroidea Scorpionoidea

Za druga značenja, pogledajte Škorpioni (čvor).

U Bosni i Hercegovini žive slijedeće vrste škorpija: Euscorpius germanus, Euscorpius italicus, Euscorpius mingrelicus, Euscorpius tergestinus i Euscorpius hadzii.

Građa

Tijelo škorpija podijeljeno je na dva dijela:

• prozomu
• opistozomu

One su široko spojene. Prozoma je kratka, četvrtasta pokrivena na leđnoj strani čvrstim oklopom. Na leđnoj strani nalaze se oči, jedan par središnjih i nekoliko pari lateralnih. Na trbušnoj strani nema oklopa nego je zaštićena osnovama nogu.

Na prozomi se nalaze sljedeći ekstremiteti:

• Prvi par su helicere smještene ispred usnog otvora i imaju oblik kliješta;
• Drugi par su pedipalpi, snažno razvijeni, kliještoliko završeni i glavni znak raspoznavanja škorpija; služe za hvatanje plijena;
• Treća četiri para nogu za hodanje od kojih se svaka sastoji od 7 članaka.

Opistozoma se sastoji od dva dijela:

• Prvog prednjeg, preabdomena (mezozoma) kojeg čine 7 članaka;
• Drugog zadnjeg, postabdomena (metazoma) koji je izgrađen od 5 članaka, na njegovom kraju se nalazi povijena bodlja.

Opistozomalni segmenti su zaštićeni spoljašnjim skeletom koji je izgrađen od 4 ploče:

• Tergit na dorzalnoj (leđnoj) strani;
• Sternit, na ventralnoj (trbušnoj) strani;
• Pleure postavljene sa strane i membranozne.

Na opistozomi se nalaze i ostaci ekstremiteta. Na prvom segmentu se nalazi operkulum koji kao poklopac pokriva polni otvor, zatim čulni izraštaji oblika češlja i listolika pluća.

Krvni sistem

Krvni sistem je otvorenog tipa i sastoji se od srca smještenog u perikardu u preabdomenu, arterija, koje odvode krv iz srca u sve dijelove tijela, sinusa u koje se krv iz arterija izljeva i venoznih kanala, kojima se krv iz sinusa vraća u srce.

Disanje

Disanje se vrši pomoću 4 para listolikih pluća koja su utopljena u krvi ventralnog sinusa. U njemu se krv oksiduje, a zatim vraća u srce.

Nervni sistem

Nervni sistem se sastoji od mozga i sedam pari ganglija koje grade trbušno nervno stablo.

Čulni organi škorpija su:

• taktilni u obliku čulnih dlačica različitih oblika;
• oči everznog tipa;
• češljoliki ostaci ekstremiteta na kojima se nalaze čulne ćelije čija funkcija nije dovoljno proučena.

Ishrana

Kada škorpija hvata plijen onda je njen postabdomen podignut i povijen naprijed preko tijela tako da je bodlja upravljena ka žrtvi i spremna za napad. Bodlja, kojom se završava opistozoma se, prema embrionalnom porijeklu, smatra člankom. U njenoj proširenoj osnovi nalazi se parna otrovna žlijezda čiji se otvor nalazi na vrhu bodlje. Žlijezda je obavijena mišićima čije kontrakcije ubrizgavaju otrov u žrtvu.

Škorpije se hrane sitnim zglavkarima koje hvataju kliještolikim pedipalpima, a ubijaju ubodom bodlje.

Probava ubijenog plijena počinje radom helicera koje maceriraju plijen i izlučivanjem sokova iz prednjeg crijeva na njega. Polusvarenu hranu usisavaju ždrijelom iz koga hrana ide u jednjak pa u srednje crijevo i žlijezde za varenje gdje se vari do kraja, a zatim i apsorbuje. Nesvareni sastojci hrane se prebacuju u zadnje crijevo i preko analnog otvora izbacuju u spoljašnju sredinu.

Izlučivanje se obavlja pomoću:

• dva para Malpigijevih cjevčica koje se izlivaju između srednjeg i zadnjeg crijeva;
• dva para koksalnih žlijezda koje se izlivaju u bazu trećeg para nogu za hodanje.

Reprodukcija

Škorpije su odvojenih polova sa slabo izraženim polnim dimorfizmom koji se uglavnom ogleda u tome što mužjaci na operkulumu imaju kukice i po obliku bodlji i pedipalpi. Gonade kod mužjaka i ženki su vrlo slične građe, sastoje se od grupe cjevčica od koje polaze odvodi koji se izlivaju u genitalni atrijum.

Prilikom kopulacije škorpije pokazuju vrlo specifično ponašanje poznato kao igra parenja. Mužjaci polažu spermatozoide na zemlju, a ženke ih unose u tijelo preko polnog otvora. Razviće oplođenih jaja odvija se u tijelu ženke i traje od nekoliko mjeseci do godinu dana, a nekada i duže. Poslije završenog razvića rađa se od 6 do 90 mladih dužine nekoliko milimetara koji na leđima majke borave oko sedmicu dana, odnosno, do prvog presvlačenja.

Također pogledajte

• Uropige i amblipige

Vanjski linkovi

• http://kovarex.com/scorpio/pdf/scorpions-Kovarik-2009.pdf
• http://books.google.com/?id=6OqeAAAAIAAJ
• http://books.google.com/?id=6Yr_OJsU_aYC
• http://www.earthlife.net/chelicerata/scorpionidae.html
• http://www.ub.ntnu.no/scorpion-files/e_flavicaudis.htm
• http://www.bioone.org/doi/abs/10.1636/CH07-89.1
• http://www.science.marshall.edu/fet/euscorpius/p2005_20.pdf
• http://www.newscientist.com/article/mg12617214.200-when-scorpions-ruled-the-world-scorpions-took-the-big-step-onto-solid-ground-about-300-million-years-ago-scottish-fossils-reveal-how-they-evolved-to-leave-the-seas-and-become-the-first-predators-on-land.html
• http://www.sasionline.org/pepe.htm Arhivirano 16. 5. 2008. na Wayback Machine
• http://nirc.nanzan-u.ac.jp/publications/afs/pdf/a1487.pdf Arhivirano 3. 4. 2012. na Wayback Machine
• http://www.nytimes.com/2008/06/11/dining/11china.html