Čiča Tomina koliba

roman Harriet Beecher Stowe iz 1852.

Čiča Tomina koliba (engleski: Uncle Tom's Cabin; or, Life Among the Lowly) jest abolicionistički sentimentalni roman autorice Harriet Beecher Stowe. Objavljen u dva sveska 1852, snažno je utjecao na odnos prema Afroamerikancima i robovlasništvu u Sjedinjenim Američkim Državama i za njega se kaže da je jedan od glavnih idejnih temelja koji su doveli do izbijanja [Američkog] građanskog rata".[1][2][3]

Čiča Tomina koliba
Naslovna stranica prvog izdanja prvog sveska
AutorHarriet Beecher Stowe
Originalni nazivUncle Tom's Cabin; or, Life Among the Lowly
IlustratorHammatt Billings
JezikEngleski
ŽanrSentimentalni roman
IzdavačJohn P. Jewett and Company
Datum izdanja20. mart 1852.
Glavni likČiča Toma
TemeZlo i nemoralnost robovlasništva, moralni autoritet majčinstva, snaga kršćanske ljubavi
NasljednikKljuč od Čiča Tomine kolibe

Stowe, predavačica u ženskom sjemeništu u Hartfordu rođena u Connecticutu, potjecala je iz religiozne porodice Beecher i bila je aktivan borac za ukidanje robovlasništva. Napisala je sentimentalni roman kako bi opisala stvarnost robovlasništva, istovremeno tvrdeći da kršćanska ljubav može nadvladati robovlasništvo.[4][5][6] Roman se fokusira na Čiču Tomu, crnog roba oko kojeg se vrte priče ostalih likova.

U Sjedinjenim Američkim Državama Čiča Tomina koliba bila je najprodavaniji roman i druga najprodavanija knjiga 19. stoljeća, nakon Biblije.[7][8] Pripisuje joj se zasluga za poticanje abolicionizma 1850-ih.[9] Utjecaj koji se pripisuje knjizi bio je toliko velik da se pojavila vjerovatno apokrifna priča prema kojoj je Abraham Lincoln na početku Građanskog rata upoznao Stowe i izjavio: "Dakle, ovo je mala dama koja je počela ovaj veliki rat."[10][11]

Knjiga i predstave koje je nadahnula pomogle su popularizaciji niza negativnih stereotipa o Afroamerikancima[12][13][3] uključujući onaj o samom liku "Čiča Tomi". Taj pojam počeo se povezivati ​​s pretjerano podređenom osobom.[14] Ove kasnije asocijacije na Čiča Tominu kolibu donekle su zasjenile historijske učinke knjige kao "ključnog alata protiv robovlasništva".[15] Bez obzira na to, ovaj roman ostaje "prekretnica" u protestnoj literaturi,[16] uz kasnije knjige, kao što su Džungla Uptona Sinclaira i Tiho proljeće Rachel Carson, koje mu uveliko duguju.[17]

Reference

uredi

Napomene

uredi
  1. ^ Kaufman 2006, str. 18.
  2. ^ Painter 2000, str. 245.
  3. ^ a b DeLombard 2012.
  4. ^ Kurian 2010, str. 580.
  5. ^ De Rosa 2003, Na 122. stranici De Rosa citira riječi Jane Tompkins (1985: 145) da je Stoweina strategija bila da uništi robovlasništvo "spasiteljskom snagom kršćanske ljubavi".
  6. ^ Tompkins 1985, Na 141. stranici Tompkins piše: "Stowe je zamislila njenu knjigu kao instrument koji će prizvati dan kada svijetom neće vladati sila nego kršćanska ljubav".
  7. ^ DiMaggio 2014, str. 15.
  8. ^ Smith 2001, str. 221.
  9. ^ Goldner 2001, str. 82.
  10. ^ Stowe 1911, str. 203.
  11. ^ Vollaro 2009.
  12. ^ Hulser 2003.
  13. ^ Jamieson 2018, str. ?.
  14. ^ Jones 2019, str. 1465–1467.
  15. ^ Appiah i Gates 2005, str. 544.
  16. ^ Smith 2008, str. 161.
  17. ^ Weinstein 2004, str. 13.

Bibliografija

uredi
Knjige
Časopisi

Vanjski linkovi

uredi