Zgrada Kantona Sarajevo

Zgrada Kantona i Općine Centar ili Zgrada zemaljske vlade III nalazi se u Sarajevu, Bosna i Hercegovina. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na sjednici održanoj 26. aprila 2018. godine donijela je odluku da se zgrada proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Ovu odluku Komisija donijelo je u sljedećem sastavu: Amir Pašić, Goran Milojević i Radoje Vidović (predsjedavajući).^[1]

Lokacija

Objekat se nalazi u neposrednoj blizini nekadašnje Zgrade zemaljske vlade I (sjedište Predsjedništva Bosne i Hercegovine). Zapadno u odnosu na objekat se nalazi Koševski potok i ulica Hamze Hume, a na istočnoj strani ulica Džemaludina Čauševića.

Historija

U Sarajevu, nakon austro-ugarske okupacije 1878. godine, prvi administrativno-upravni objekti grade se kao monumentalni objekti u neorenesansnom stilu. Forme razvijenog i kasnog renesansa primjenjivane su u raznovrsnim oblicima i složenijim kompozicijama. Najljepši primjeri ostvareni su na javnim objektima zemaljskog i univerzalnog značaja.^[2]

Zbog povećanja obima posla i samim tim povećanjem broja službenika centralnih organa vlasti, austrougarska uprava u Sarajevu morala je nakon deset godina od izgradnje prve vladine zgrade, sagraditi novu zgradu.

Izgradnja ovog objekta je započela 30. 01. 1906. godine, a završena je u aprilu 1907. Godine. Projekat je izradio Karlo Paržik, arhitekt.^[3]

Nakon II. svjetskog rata u objektu je bila smještena Skupština grada Sarajeva i tu se nalazilo sjedište Gradonačelnika. U istom objektu je smještena uprava Općine Centar. U tome periodu urađena je rekonstrukcija (amfiteatar i šalter-sala), a 1970. godine izvršena je dogradnja, iste spratnost kao postojeći objekat, u unutrašnjem dvorištu prema istoku i sjeveru.

Zgrada je bila zapaljena 2014. god. i iste god. je sanirana.

Opis

Tlocrtna osnova je nepravilnog 65,00 x 49,50 m. Katnost objekta iznosi Sut+P+3, a visina na zapadnoj strani iznosi 19,00 m, a na istočnoj 17,70m. U sastavu objekta se nalazi unutrašnje dvorište dimenzija 29,00 m x 31,00 m.

Fasada je rješena u duhu renesanse i klasicizma. Raščlanjenost fasade je horizontalna sa istaknutim vijencima, sa konzolicama, iznad prizemlja i iznad drugog i trećeg kata, što ističe dio fasade sa dekorativnom plastikom u vidu girlandi i vijenaca. Dodatna raščlanjenost fasade naglašena je rizalitima , različitim na svakoj fasadi, a ponavljaju se i superponirani rizaliti. Na fasadi su pilastri sa ukrasnim kapitelima i girlandama. Bogatstvo fasadne dekoracije upotpunjeno je ukrasnim vazama i obeliscima na završnoj etaži objekta. ^[4]

Reference

^ "Zgrada Kantona u Sarajevu" (PDF). Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 15. 10. 2018.^{[mrtav link]}
^ "Nedžad Kurto: ARHITEKTURA BIH- Razvoj bosanskog stila". Kulturno naslijeđe, Sarajevo. Pristupljeno 9. 2. 2017.
^ "Spasojević Arhitektura stambenih palata austrougarskog perioda u Sarajevu-". RABIC Sarajevo, 1999. Pristupljeno 9. 2. 2017.
^ "Amir Pašić: Arhitektura Bosne i Hercegovine, Austrougarski period (1878-1918)" (PDF). Univerzitet u Sarajevu Filozofski fakultet Odsjek za historiju, Sarajevo. 2014. Pristupljeno 10. 9. 2017.

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Zgrada Kantona Sarajevo

[Spomenik-1] "Zgrada Kantona u Sarajevu" (PDF). Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 15. 10. 2018.^{[mrtav link]}

[Kurto-2] "Nedžad Kurto: ARHITEKTURA BIH- Razvoj bosanskog stila". Kulturno naslijeđe, Sarajevo. Pristupljeno 9. 2. 2017.

[Spasojević-3] "Spasojević Arhitektura stambenih palata austrougarskog perioda u Sarajevu-". RABIC Sarajevo, 1999. Pristupljeno 9. 2. 2017.

[Pašić-4] "Amir Pašić: Arhitektura Bosne i Hercegovine, Austrougarski period (1878-1918)" (PDF). Univerzitet u Sarajevu Filozofski fakultet Odsjek za historiju, Sarajevo. 2014. Pristupljeno 10. 9. 2017.

[1]

[2]

[3]

[4]